Tako, na primjer, klasična muzika, posebno kompozicije Đuzepe Verdija mogu da spuste krvni pritisak,smanje stres, a nedavno istraživanje je pokazalo da redovno slušanje muzike može da poboljša kako dugoročno tako i kratkoročno pamćenje kod ljudi koji pate od demencije. Terapija muzikom se koristi i kao pomoć kod ljudi sa Parkinsonovom bolesti da ponovo prohodaju.

Evo kako sve slušanje i sviranje može da pomogne:

Snižava pritisak

Jedna od najintrigantnijih načina na koji muzika pomaže zdravlje je efekat koji ima na srce i cirkulaciju. Još 2008. godine američko istraživanje je mjerilo pritisak zdravih ljudi dok su slušali muziku po svom izboru. Krvni sudovi su se raširili 26 odsto pošto su slušali muziku koju smatraju prijatnom, dok je taj procenat bio 19 poslije gledanja smiješnog videa, a 11 poslije slušanja prijatnih zvukova.

Poznato je da je bitno održavati nizak krvni pritisak kako se krvni sudovi ne bi blokirali jer to dovodi do bolesti i srčanih udara.

"Efekti su vidljivi odmah, što sugeriše da postoji direktan uticaj na krvne sudove. Muzika harmonizuje nervni sistem", kaže dr Mihael Miler, vođa istraživanja.

Druge studije su pokazale da slušanje omiljene muzike aktivira otpuštanje nitrik oksida, koji pomaže krvnim sudovima da ostanu elastični i funkcionalni.

Smanjuje bolove posle operacije

Mnogi hirurzi slušaju muziku dok operišu, a to je dobro i za pacijente čak i dopk su pod anestezijom. Švedska studija je pokazala da su pacijenti koji su operisani pod totalnom anestezijom, a tokom operacije je puštana muzika, imali manje postoperativne bolove. Vjeruje se da je razlog tome što muzika smanjuje stres i može da aktivira otpuštanje oksitocina, hormona koji opušta i uvećava toleranciju na bol.

Još jedno istraživanje je pokazalo da pacijenti koji su slušali "prijatnu" muziku, uključujući Baha i Luisa Armstronga, dok su imali operaciju zamjene kuka, imali potrebe za manje anestetika i imali su sniženi nivo hormona stresa kortizola.

Slušanje muzike može da pomogne tijelu da se brani od zaraza i infekcija. Kanadsko istraživanje je pokazalo da muzika podiže nivo prirodnih "ćelija ubica". Njemačko i britansko istraživanje je pokazalo kako 50 minuta slušanja dens muzike povećava količinu antitijela, vjerovatno jer smanjuje stres.

Pomaže kod demencije

Novo istraživanje je pokazalo da pacijenti koji su bili na živom nastupu nekog pjevača, pa slušali njegove pjesme ili druge pomoću mp3 plejera, bolje komunicirali i bolje pamtili. Četiri nedjelje posle eksperimenta, mnogi od bolesnika su mogli da se sjete gdje su bili, koje je doba dana i imena ljudi. Njihova memorija o skorašnjim i davnim događajima je takođe pokazala napredak.

"Često muzika aktivira sjećanje, i to ne samo pjesmu, već i mjesto i vrijeme kada su je čuli", kaže Helen Odel-Miler, profesorka muzičke terapije koja dodaje i da korišćenje instrumenata, pjevanje i pljeskanje pomaže dementnim pacijentima da komuniciraju.

Još jedno istraživanje je pokazalo da je pacijentima sa demencijom bilo potrebno manje lijekova poslije šest nedjelja muzičke terapije.

Početkom godine objavljena je studija koja je dokazala kako ljudi koji sviraju neki instrument imaju 36 odsto manje šanse da postanu dementni jer sviranje održava mozak fit i otporniji na štetu koja nastaje starenjem.

Za zdravo srce

Muzika poboljšava varijaciju intervala između otkucaje srca.

"To je kako naše srce reaguje na stres. Kod zdrave osobe broj otkucaja zna da varira, pa je nekada 60 otkucaja u minuti, nekada 65 ili 70", kaže dr Miler i kaže da je dobra varijacija srčanog intervala prognoza da niste u opasnosti od razvoja veće srčane bolesti u bliskoj budućnosti.

"Ukoliko je 90 otkucaja u minuti, srce nema sposobnost da se navikne na svakodnevne stresove, a to je posebno opasno ukoliko ste već imali srčani udar", dodaje doktorka i dodaje da ne postoji određena vrsta muzike koja je dobra za srce, već preporučuje da slušate pjesme koje volite. Preporučuje da slušate muziku koju niste čuli neko vrijeme kako bi ste osjetili "žmarce", jer to ispušta dopamin, koji stvara osjećaj prijatnosti i zadovoljstva.

Pomoć kod nesanice

Pokazalo se i da muzika pomaže ljudima koji imaju problema da spavaju. Tu se misli na opuštajuću muziku, kao što je klasika koja se pokazala efikasnim i kod akutne i hronične nesanice kod odraslih.

Pomaže kod moždanog udara

Muzika se pokazala i kao pomoć kod ljudi koji imaju poteškoća sa kretanjem, kao što je to slučaj sa onima koji se oporavljaju od moždanog udara ili imaju Parkinsonovu bolest.

"Kod Parkinsonove bolesti postoji problem sa moždanim signalima, pa osoba želi da se pomjeri, ali tijelo ne reaguje. Pojedini pacijenti su imali nevjerovatna poboljšanja kada im pustimo muziku", kaže neurolog Džesika Gren i dodaje da je vjerovatno razlog tome što muzika aktivira otpuštanje dopamina.

Muzika takođe stimuliše regije mozga koje kontrolišu pokret. Finsko istraživanje je pokazalo da su pacijentikoji su svaki dan slušali muziku poboljšali pamćenje i pažnju.

Pjevanje pobjeđuje astmu

Pjevanje ili sviranje duvačkog instrumenta može da poboljša disanje i djelimično pomaže ljudima koji imaju problema sa plućima, kao što je astma ili hronična opstruktivna bolest pluća. Zato bolnica u Londonu čak nudi časove pjevanja pacijentima sa disajnim problemima.

Pjevanje pomaže ljudima da dišu efikasnije, koristeći stomačne mišiće kako bi uzimali duge, duboke udahe.

Novo nemačko istraživanje je pokazalo da ljudi koji sviraju duvački instrument, imaju znatno manje šanse da razviju slip apneu, poremećaj koji izaziva hrkanje i prekid dotoka kiseonika tokom sna.

Za bolju koncentraciju u vožnji slušajte rege

U vožnji je mnogo sigurnije slušati laganu, ali ritmičnu muziku poput regea nego hevi metal ili rok. Vozači koji u vožnji slušaju brze ritmove su puno agresivniji i doživljavaju dvostruko više nesreća od onih koji slušaju laganu muziku. Ritam je važan jer zadržava budnost.

Ritam gradi mozak beba

Uticaj muzike na tjelesno, mentalno, emocionalno i duhovno stanje ljudi poznat je odavno, a sada je i naučno potvrđen. Američki istraživači otkrili su pozitivan uticaj Mocartove muzike na matematičku inteligenciju i orijentaciju u prostoru kod djece, a poznati britanski violinist Jehudi Menuhin tvrdi da muzički talent duguje roditeljima koji su pjevali i svirali prije nego što se rodio.

Pjesmice smiruju bolesnu djecu

Istraživanje je pokazalo da je pjesmica "Twinkle, Twinkle Little Star", koju su hospitalizovana djeca slušala, sprječavala ritanje i plač.

Uspavanke djeluju na nerođenu djecu

Dr Mišel Odent vjeruje da trudnice imaju prirodnu potrebu za pjevanjem svom djetetu, a u prošlosti su žene širom svijeta uvijek pjevale uspavanke svojoj djeci i bebama.

Sviranje potiče empatiju

Učenje djece da sviraju pozitivno djeluje čak i na najmlađu djecu jer uklanja njihov nemir, uveseljava ih i podstiče razvoj mozga i društvene empatije, pokazale su tri američke studije. Svako dijete može da nauči da pjeva i ritmički da se kreće uz muziku. Primarni muzički razvoj odvija se u periodu od rođenja do šeste godine.

(Kurir)