Takva reakcija EK uslijedila je na dramatično upozorenje grčke centralne banke da zemlji prijeti stečaj, izlazak iz zone eura i vjerovatno Evropske unije.

To je scenario koji grčka centralna banka vidi, ako do kraja juna ne dođe do nagodbe EK, Evropske centralne banke(ECB) i Međunarodnog monetarnog fonda(MMF) o finansijskoj pomoći Grčkoj i nagodbi oko reformi i dodatnih smanjenja državnih troškova i dugova u toj zemlji.

Čelnik Američkog instituta za preduzetništvo Dezmond Lakman smatra da je stav MMF teško shvatljiv i protivrječan, jer "pošto je priznao da je ranije Grčkoj nametnuto preterano stezanje kaiša bilo pogrešno, sad toj zemlji propisuje istu politiku". Nobelovac za ekonomiju Džefri Saks, pored ostalih, misli da bi istrajavanje povjerilaca na krutom programu "stezanja kaiša" Grčkoj primoralo Atinu da napusti eurozonu, "ali onda niko ne bi vjerovao u trajni opstanak eurozone".

Ministri finansija država EU članica zone eura će danas u Briselu usvojiti stavove i ocjene pregovora sa Grčkom i vrlo je moguće da konačnu riječ o mogućoj nagodbi daju vođe EU koji se sastaju iduće nedjelje u Briselu, a mišljenja unutar EU su veoma podijeljena oko posljedica i neminovne štete koju bi ekonomije eurozone i euro pretrpjeli. 

U objašnjenjima stavova povjerilaca, EK uopšte nije spomenula reprogramiranje grčkog duga, što traži vlada u Atini, ali i Međunarodni monetarni fond. 

Cipras je oštro zamjerio poveriocima da ne žele nagodbu, već ponižavanje Grčke i Grka, a rekao je da MMF ima "zločinačku odgovornost" zbog posljedica ranijeg petogodišnjeg programa "stezanja kaiša" koji je ugušio grčku privredu, izazvao pad bruto domaćeg proizvoda od 25 odsto i ogromnu nezaposlenost, a javni dug je porastao za trećinu. 

Potpredsjednici EK Valdis Dombrovkis i Pjer Moskovisi su naglasili da tehnički preduslovi za dogovor povjerilaca duga sa Atinom postoje, istakavši da su EC, ECB, MMF dali "dobre prijedloge" grčkoj vladi i osjetno popustili recimo oko zahtjeva za tzv. primarni budžetski deficit, što vladi Aleksisa Ciprasa omogućava da ne odustane od finansiranja nekih osnovnih potreba siromašnih slojeva stanovništva. 

Povjerioci su, po riječima Dombrovkisa i Moskovisija, spremni da razmotre protivljenje Atine da se, recimo, povećaju cijene električne struje i lijekova, ili ukinu dodaci za najniže penzije, ali traže da grčka vlada ponudi gdje bi se našle uštede da se to nadoknadi u sveukupnom smanjivanju budžetskih izdataka. 

Ali, onda traže da se nađu drugi izvori štednje, na primjer. u smanjenju budžetskih izdataka za odbranu, koji predstavljaju drugi najveći udio u BDP-u među članicama EU, poslije Velike Britanije, kako je ukazao Moskovisi. Jer, kako je dodao, nije tačno da EK, ECB i MMF "traže brutalno smanjenje penzija i prihvatamo stav Atine da se ne smanjuju najniže penzije, ali cjelokupan grčki penzioni sistem, koji je jedan od najskupljih u EU, mora postati ekonomski održiv ". 

Grčka centralna banka je pozvala i povjerioce i vladu u Atini da budu "savitljiviji", uz ocjenu da smanjenje zahtjeva povjerilaca u pogledu visine budžetskih ušteda daje vremena grčkoj vladi da se izbori sa budžetskim deficitom, ali je zahtijevala i od EK, ECB i MMF da Grčkoj odobre olakšice i reprogramiranje javnog duga, što je bilo obećano još 2012-e. 

Mnogi evropski i američki analitičari i bankari smatraju da Grčka u sada postavljenim rokovima ne može otplaćivati dug od 360 milijardi eura, iako su komercijalne banke otpisale 120 milijardi duga, i naglašavaju da to neće omogućiti ni drastično novo "stezanje kaiša" za grčku državu i stanovništvo. 

EK, ECB i MMF napominju da je riječ o tome da se nađu dodatne budžetske uštede od dve milijarde eura, što je sasvim realno i izvodljivo, pa su se otud iz redova povjerilaca čuli i glasovi da Ciprasova mahom ljevičarska vlada tu ne odustaje od "ljevičarske ideologije". 

Cipras je na to reagovao izjavom da je njegova vlada došla na vlast da obustavi pogubni program "stezanja kaiša" i obnovi privredni rast da bi iz realnih izvora vraćala dug, a naglasio je da stav njegove vlade "nije nikakva ideološka tvrdoglavost, već osnovno pitanje demokratije". (Beta, B92)