Pokrajina zahtijeva da se azilantski postupak u njihovim slučajevima ubrza toliko da se ti ljudi, što je moguće prije, vrate svojim kućama, prenosi B92. 

Ovo je u jednoj deklaraciji zahtjevao ministar za socijalnu politiku Hesena Štefan Gritner iz redova Hrišćansko-demokratske unije (CDU), kancelara Angele Merkel, što je naišlo na kritiku pokrajinske opozicije, prije svega, iz redova liberala, javljaju njemački mediji. 

Gritner je svoj zahtjev obrazložio stavom da pokrajina mora pri raspodjeli diferencirati azilanate, kako se komune ne bi preopteretile. 

"Raspodjela azilanata po komunama ima smisla samo onda, ako podnosilac zahtjeva za azil ima šanse za perspektivu ostanka", rekao je Gritner i dodao da azilanti sa Kosova i iz Albanije nemaju praktično nikakve šanse da im se prizna status azilanta. 

Gritner je naglasio da visoki broj azilanata sa Kosova i iz Albanije teško opterećuje lagere za prihvat i da je Hesen, zbog svoje geografske pozicije primio ogroman broj azilanata. 

On je naglasio da je od januara do aprila ove godine čak 60.000 ljudi sa Kosova i Albanije došlo u Njemačku. 

Njemačka statistika pokazuje da je među deset zemalja, odakle stiže najviše zahtjeva za azil - pet sa Balkana - Albanija, Srbija, Kosovo, Makedonija i BiH. 

Kada je o Srbiji reč, ona je lane u Nemačkoj proglašena sigurnom zemljom, odnosno, zemljom sigurnog porijekla, što znači da su zahtjevi za azil njenih građana u principu neosnovani, ali se pojedinačno mogu potvrditi. 

Pored Srbije, takvim zemljama proglašene su i Makedonija i BiH, čime se potvrđuje da u sve te tri balkanske zemlje nema ni političkog mučenja, ni progona, ni zlostavljanja političkih neistomišljenika, pa time ni osnovnih razloga za podnošenjem zahtjeva za azil.