Neki, kako prenosi CdM, smatraju i da su imuni na tu manipulaciju, ali naučni dokazi govore da nijesu. Evo zbog čega su sljedeći prikriveni trikovi toliko uspješni: 

Lažna poređenja 

Profesor sociologije sa Univerziteta u Kaliforniji Robert Livajn zbog istraživanja je glumio prodavca polovnih automobila. Najviše je brinuo da mu neće ići prodaja zato što nije mogao da zapamti dovoljno pojedinosti o svakom pojedinom autu, ali ubrzo je shvatio da je za prodaju ionako važno zapamtiti tek nekoliko osnovnih informacija koje su važile za sve modele. Ono što je bilo puno važnije, bio je redosljed kojim će ih prikazivati. 

Naime, kad kupac ne zna koja je realno prava cijena proizvoda, a kod polovnih automobila je to teško procijeniti, lako je postaviti neku osnovnu cijenu koju će prodavac isticati kao sjajnu u poređenju s drugima. 

Na primjer, ako imate mnoštvo aparata za kafu za 5.000 dinara i pored njih jedan za 10.000, ovi za 5.000 će vam se činiti kao dobra prilika, čak i ako nemate pojma kolik tačno taj aparat inače treba da košta. 

Istaknite društvene sličnosti 

Istraživanja su pokazala da postoji veća vjerovatnoća da ćemo kupiti od osoba kojima vjerujemo i koje nam se sviđaju, a to su obično ljudi koji su nam slični, čak i kad slučajno dijelimo neke karakteristike. 

Džeri Burger, profesor sa Univerziteta Santa Klara proučavao je kad su ljudi najskloniji izaći u susret drugim osobama, a pokazalo se da je to obično kad dijele neke osobine. Na primjer, tokom jednog eksperimenta se pokazalo da su ljudi bolje obavljivali zadatke kad su dijelili rođendane sa osobama koje su kopirali. U drugoj situaciji, donirali su više novca kad su mislili da se osoba koja ih moli za donaciju zove isto kao i oni. 

Stvorite mit o potražnji 

Ovo je jedan od najdugovječnijih trikova. Čak i ako osoba nije sigurna želi li nešto ili ne, ako postoji šansa da će joj neko drugi to preuzeti pred nosom, raste želja da to posjeduje. 

Robert Kjaldini, Noah Goldstajn i Stiv Martin svoj bestseler "YES!: 50 Scientifically Proven Ways to Be Persuasive" otvaraju sa anegdotom o Kolin Zot koju opisuju kao jednu od najuspješnijih spisateljica reklama. Ona je sjajno promijenila rečenicu na kraju telemarketinga iz "Operateri čekaju, nazovite odmah!" u "Ako su operateri zauzeti, nazovite ponovo". Ova suptilna promjena iskoristila je "društveni dokaz", to jest princip koji kaže da od drugih tražimo potvrdu za svoje odluke, pa je na taj način povećala prodaju. 

Ako postoji ograničena količina nekog proizvoda, pokazujući da ga drugi kupuju, ljudi će se zabrinuti zbog moguće nestašice i željeće da iskoriste ovu naizgled "jedinstvenu" ponudu. 

Proširite dobrobiti i skupite troškove 

Telemarketing sjajno koristi ovu mogućnost. Taman kad pomislite da je reklama gotova, prodavac odnosno voditelj vikne "Ali čekajte! To nije sve!". Tako ispadne da ako ovog trenutka okrenete prikazani broj, dobićete još set noževa i pribor za kućnog ljubimca. Iako su se prvenstveno reklamirali preparati za mršavljenje i uopšte vam ne trebaju ove druge stvari, odluka se čini predobrom da bi je tek tako propustili. 

To je savršen primjer kako dobrobiti treba "proširiti", to jest ostaviti nešto i za kraj, jer ćete tek u tom trenutku vjerovatno pridobiti mnoštvo kupaca. S druge strane, gubitke svi vole primiti odjednom. Tačnije, ako kupujete skupocjeni auto, onda je najbolje da vam prodavac odjednom ponudi raznorazne dodatke, jer ćete misliti da kad već i tako plaćate cijelo bogatstvo, što je stotinak eura više za neki, u stvari nepotreban, detalj. 

Uvedite osjećaj dugovanja 

Brojna istraživanja su pokazala da kad osjećamo da nekome nešto dugujemo imamo osjećaj da treba da uzvratimo istom mjerom. Ovaj osjećaj je toliko snažan da je Burger sa svojom ekipom pokazao da će ljudi vjerovatno učiniti neku veliku stvar za osobu koja je prije toga uradila nešto malo za njih. Zato se često prodavci izrazito trude da budu uljudni i pokazaće vam i više od onoga što vas zanima, jer se nadaju da ćete, ako ni zbog čeg drugog, a onda zbog osjećaja krivice, na kraju kupiti bar nešto od njih. 

Iskorišćavanje emotivnih okidača 

Stručnjaci tvrde da je posebno lako uticati na nas kad smo preplavljeni osećajima ili nesigurni oko toga što bismo trebali uraditi. Neka istraživanja su pokazala da reklame itekako utiču i na prodavce i kupce. Na primjer, ljudi su spremni da izdvoje više novca za neki proizvod ako su pre toga pogledali tužan video. Prodavci su pak, nakon istog snimka, bili spremni da spuste cijenu za 33 odsto.

Kao što BBC piše, pametne prodavačke tehnike su mješavina umetnosti i nauke, a ako se dovoljno dobro prouče, možda im se može i lakše oduprijeti.