Rezultati Eurostata za period januar - april 2015. godine pokazali su da je za azil u Njemačkoj podnešeno ukupno 97.640 zahtjeva, prenijela je Anadolija.

Nakon Njemačke, zemlje u kojima je u istom periodu podnešeno najviše zahtjeva za azil su Mađarska sa 39.295, Francuska 19.945, Italija 19.745 i Švedska sa 14.840 zahtjeva.

Među evropskim zemljama sa najviše zahtjeva za azil nalaze se još i Austrija sa ukupno 13.425, Velika Britanija 9.285, Švajcarska 5.410, Belgija 4.570 i Bugarska sa 4.310 zahtjeva.

S druge strane, zemlje sa najmanje zahtjeva za azil su Hrvatska, Slovenija, Slovačka i Island.

U Evropskoj uniji (EU) od 1945. godine nije bilo ovoliko izbjeglica i azilanata, kao posljednje dvije decenije. Stotine hiljada osoba izbjeglo je u Evropu, zbog sukoba u Siriji, Eritreji, Pakistanu, Avganistanu, ali i na Balkanu.

Hiljade stranaca umiru u pokušaju da pređu morsku ili kopnenu granicu ka zemljama Evrope. Ko nema sreće da mu se automatski prizna izbjeglički status mora podnijeti zahtjev za azil.

Azil je pravo političkog izbjeglice 

Azil je pravo političkog izbjeglice na utočište u nekoj stranoj državi. Inače, azil predstavlja svako sklonište pred progonom, neprilikom, bolešću, starošću, često u formi institucije (utočište za nezbrinutu djecu, starce, siromahe i beskućnike).

Pravo na azil spada među temeljna ljudska prava, a određeno je Opštom deklaracijom o pravima čovjeka. Ovo pravo mogu tražiti i u njemu uživati osobe koje su prebjegle u drugu zemlju zbog različitih vrsta progona u zemlji porijekla.

Ovo pravo ne mogu tražiti osobe koje su u svojim zemljama tražene radi nepolitičkih prestupa ili zbog djela suprotnih ciljevima i načelima Ujedinjenih nacija.

Pravo na azil imaju izbjeglice, kojima je takav status priznat međunarodnim pravom, te svi koji se nalaze izvan vlastite zemlje i u nju se ne mogu vratiti zbog osnovanog straha da bi u njoj mogli biti podvrgnuti nasilju ili progonima.