Pacelt je, naime, kako piše dnevnik "Velt", u svoju kuću u selu Brizenu kod Frankfuta na Odri, gdje živi sa suprugom i jednim od svoje petoro djece, primio dvojicu mladih izbjeglica iz Eritreje, kojima su ponudili dom, pomoć i učenje jezika.

"Mi želimo njima, ovdje, da ponudimo startnu pomoć, da im pomognemo da nauče jezik i da ih posle, kao našu sopstvenu djecu, pustimo u život", rekao je poslanik Hrišćansko-demokratske unije u Bundestagu i nekadašnji dugogodišnji gradonačelnik Frankfurta na Odri, Pacelt.

Pacelt je prije dvije godine pisao političaru Hansu-Kristijanu Štrebelu i predložio mu da njih dvojica u svoje kuće prime izbjeglice.

On je to uradio, od Štrebela nije dobio odgovor, ali je od nekih sugrađana, kako prenosi dnevnik, dobio prijetnje smrću.

O dirljivim momentima "u kojima je Njemačka pokazala srce", pisao je ovih dana i tabliod "Bild", navodeći brojne primjere humanosti.

Tu je i slučaj, direktora jedne škole iz Hamburga Ulfa Nebea, koji je na svoju ruku u gimnaziji organizovao odjeljenje za izbjegličku djecu, objašnjavajući svoj potez da, jednostavno, nije bilo vremena da se čeka na incijativu institucija.

Takođe, humanost  je pokazao i jedan bračni par Vruk iz Kajfenhajma, kada je  primio nekoliko ljudi iz Eritreje, uz obrazloženje da je i jedan od njihovih roditelja bio izbjeglica te da su oni osietili kako je to.

Na listi onih koji su "pokazali srce" nalazi se i šef pokrajinske vlade Baden-Virtemberga Vinfrid Krečman iz partije Zeleni, koji je obezbijedio 50 stipendija za studije sirijskih izbjeglica.

"Mi želimo da mladim ljudima damo šansu", rekao je Krečman.

Među plemenitima je i cijelo selo Jugenhajm kod Majnca koje se angažovalo za izbjeglice tako što su skupljali odjeću i organizovali nastavu njemačkog jezika.

Tu je i slučaj kada je jedan čovek iz Mirova u istočno-njemačkoj pokrajini Meklenburg- Prednja Pomeranija kupio kuću za smještaj izbjeglica, ali i jedna samohrana majka koja je primila jednu sirijsku izbjeglicu.

Azilanti u Njemačkoj su često na meti udara desničara i kritičara, a posebno se azilanti sa Balkana, gdje nema političkog progona, smatraju lažnim azilantima.

Ovih dana je lider Hrišćansko-socijalne unije CSU i predsjednik bavarske vlade Horst Zehofer zahtijevao "rigorozne mjere" kako bi se smanjio broj azilanata iz jugoistočne Evrope i rekao da čak 40 odsto podnosilaca zahtjeva dolazi sa zapadnog Balkana.

Početkom ove godine su građani Kosova,  u jednoj lavini azilanata koja je dolazila organizovano u Njemačku, izazvali velike političke rasprave.