Očekuje se da izbori, drugi prijevremeni ove godine, budu najvjerovatnije oko 20. septembra, jer je zakonski rok za to 30 dana, javlja Beta.
Cipras je od predsjednika Pavlopulosa zatražio i da postavi privremenu vladu, ali je ocijenio da "nema uslova" da u njoj budu i stranke parlamentarne opozicije.
Pavlopulos je rekao na sastanku s Ciprasom da će, pridržavajući se ustavne procedure za održavanje prijevremenih izbora, "svoju dužnost obaviti tako da ne bude ugrožen sporazum (Grčke s povjeriocima), niti će biti ikakve opasnosti za siguran ostanak Grčke u Evropi".
Ciprsov cilj je, kako se tumači, da se na izborima oslobodi "buntovničkog" dijela njegove partije Siriza čija je trećina poslanika glasala protiv sporazuma Vlade sa stranim povjeriocima grčke države.
Grčki zakon omogućava vođama stranaka da sami sastave poimenične liste kandidata za poslanike ukoliko se izbori održavaju u periodu manjem od 18 mjeseci od prethodnih.
Danima se očekivalo da Cipras zatraži izbore čim Grčka dobije novi, treći paket međunarodne finansijske pomoći od 85 milijardi eura, i pošto danas dijelom tog novca plati ratu kredita Evropskoj centralnoj banci (ECB).
Cipras je izlazak na nove izbore obrazložio time da je njegova koaliciona vlada iscrpjela mandat koji je januara dobila od naroda time što je uspjela da izdejstvuje, kako je rekao, nepovoljan, ali najbolji mogući sporazum s povjeriocima grčke države.
"Želim da stavim na ocjenu grčkog naroda ono što smo uradili od 25. januara - i ispravno i pogrešno. Mandat koji smo dobili prije šest mjeseci, iscrpjljen je i došlo je vrijeme da progovori suvereni narod. Narod treba da odluči ko će i kako će pregovarati o smanjenju duga" grčke države", kazao je.
"Pritisci, ucjene, ultimatumi, finansijsko gušenje su stvorili stanje bez presedana", rekao je premijer o pregovorima s poveriocima.
"Ali svi smo to doživeli trezveno i uz odlučnost naroda. Bez te odlučnosti povjerioci bi nam ili nametnuli svoje stavove, ili bi uslovi bili još stroži ", rekao je on.
"Danas se ta teška faza završila potpisivanjem sporazuma (o trećem paketu finansijske pomoći Grčkoj) i isplatom rate ECB", dodao je Cipras.
[Cipras stiže u Predsjedničku palatu na sastanak sa predsjednikom države Pavlopulosom (foto: Beta/AP)] Cipras stiže u Predsjedničku palatu na sastanak sa predsjednikom države Pavlopulosom (foto: Beta/AP)
Premijer je povodom ostavke i predstojećih izbora ukazao da se "sve neće normalizovati preko noći, ali ovo je prvi odlučujući korak ka normalizaciji".
Pominjući sporazum s kreditorima, Cipras je rekao: "Nijesmo donijeli rezultat kojem smo se nadali, ali ni odnos (povjerilaca) prema nama nije bio kakav smo očekivali. Ono što smo donijeli, najbolji je mogući rezultat."
"Naš cilj je da u odnosu s povjeriocima što prije povratimo nacionalni suverenitet", rekao je on.
Svodeći bilans svoje vlade, grčki premijer je naveo ponovno zapošljavanje ranije otpuštenih iz državne službe, izbjegavanje masovnog otpuštanja iz privatnog sektora i naglasio da više nema mogućnosti za otpuštanje iz javnih firmi.
Govoreći o "pobunjeničkoj" takozvanoj "Lijevoj platformi" Sirize, i o njenom djelovanju u Skupštini, Cipras je rekao da će "narod suditi svima koji su svojim postupcima prvu vladu ljevice pretvorili od većine u manjinu". Agencije
Cipras žuri pred najteže posljedice štednje
Agencija Rojters podsjeća da se Cipras nalazi pod pritiskom značajne manjine u Sirizi koja kaže da sporazum koji je grčki premijer potpisao sa međunarodnim kreditorima ide protiv vladinih obećanja protiv mjera štednje.
Oko 30 poslanika Sirize odbilo je u julu da glasa za reforme, a Cipras je još tada rekao da su vanredni izbori opcija, ukoliko se sa takvim otporom nastavi.
Prijevremeni izbori bi, kako navodi Rojters, omogućili Ciprasu da kapitalizuje popularnost među grčkim biračima prije nego što osjete najteže posljedice programa štednje i možda mu dozvole da se vrati na vlast sa još jačom pozicijom i oslabe pobunu u redovima Sirize.
Prema Ustavu Grčke, ako vlada podnese ostavku manje od godinu dana od izbora, predsjednik mora da preda eksploratorni mandat liderima opozicije da pokušaju da formiraju vladu, počev od najveće partije.
Taj mandat traje tri dana i ako ne donese rezultate, predsjednik raspisuje parlamentarne izbore, objašnjava Rojters.
U ovom slučaju, mandat bi bio povjeren drugoj najvećoj stranci, konzervativnoj "Novoj demokratiji", a nakon toga eventalno desničarskoj "Zlatnoj zori".
Međutim, procedura može biti zaobiđena s obzirom na to da će opozicioni lideri vjerovatno vratiti mandat predsjedniku čime se otvara i mogućnost za održavanje izbora, u roku od 30 dana od datuma raspisivanja.
