Neki poslovni savjetnici smatraju da preduzetnici koji rade prema zakonu mogu naučiti nekoliko korisnih stvari o tome kako brzo i energično odgovoriti na promjene na tržištu iz ponašanja organizovanih kriminalnih sindikata, kompjuterskih hakera i pirata, ali i drugih organizacija koje ne rade po zakonu. 

Oni tvrde da velike korporacije mogu iz podzemlja prije svega učiti o fleksibilnosti, inovativnosti i sposobnosti brzih promjena. 

„Za kriminalce je samo nebo granica, što stvara priliku za razmišljanjem o široj slici“, kaže Mark Gudmen, šef Future Crimes Instituta i savjetnik za sajber kriminal, prenosi B92.

Hoakin Guzman „El Čapo“, šef meksičkog Sinaloa narkomanskog kartela, tako je iz zatvorske ćelije pobegao kroz malu rupu ispod tuša, koja ga je dovela do dugačkog tunela opremljenog svjetlima i ventilacijom. Uspio je da pobjegne zahvaljujući kreativnom razmišljanju, dugoročnom planiranju i upornosti, što su sve bitne vještine, nalik onima koje su potrebne za postizanje uspjeha u velikom poslu. 

Devin Lidel​, osoba na čelu strateškog razmišljanja u Teagueu, osuđuje nasilje i druge ilegalne aktivnosti, ali ga je s druge strane zanimalo u čemu je tajna dugovječnosti zločinačkih grupa jer su neki karteli u poslu opstali uprkos višestrukim nastojanjima policije i međunarodnih agencija da ih se zatvore. 

Sinaloa kartel je na primjer otišao toliko daleko kako bi zaobišao granicu između Meksika i Amerike, da je izgradio ogromni podzemni tunel, unajmio članove porodice kao granične agente i čak koristio katapult kako bi zaobišao visokotehnološku ogradu, što je samo jedan od načina kako su brzo odgovorili na promjenu koja im se ispriječila na putu. 

S druge strane, mnogi legalni poslovi su propali jer su se kompanije ustručavale da se brzo prilagode promjenama tržišta. Zbog toga Lidel tvrdi kako postoji velika razlika među kriminalnim organizacijama jer one u svakodnevnom ponašanju često improvizuju, dok velike kompanije razmišljaju o inovativnosti kao cjelovitom procesu.

U svojoj knjizi „Nepodobna ekonomija“, Aleksa Klej i Kajra Maja Filips, istražile su kako pojedinci mogu da primijene „zločinački način“ razmišljanja kako bi postali inovativniji i preduzetniji unutar korporativnih struktura. Zato su proučavali nasilne kriminalce poput somalijskih gusara, ali i drugih koji krše pravila kako bi pronašli kreativna rješenja za svoje probleme, poput ljudi koji žive u slemovima Mumbaija ili kompjuterskih hakera, te su uočili nekoliko zajedničkih osobina koje ih povezuju, piše BBC. 

Moraju razviti otpornost kako bi preživjeli van udobnosti svojih radnih sobica i stolova, jer „u mnogim slučajevima, nedostatak je majka izuma“, zaključuje Klej.