"Osim komunalnih i infrastrukturnih slabosti, značajno je, nažalost, ponovo izražen problem prometa koji se realizuje u takozvanoj sivoj zoni, što se negativno odražava na ukupne rezultate turističke sezone. Tako iz nadležnih državnih institucija slavodobitno saopštavaju kako je turista 16 odsto više nego lani, ali, s druge strane, u pola glasa navode kako očekuju da prihodi budu veći samo par desetina miliona eura", navodi Kaluđerović.

Kaluđerović se pita da li to znači da je realan broj turista na prošlogodišnjem nivou, ali su sad samo registrovani oni gosti koji, zbog nesposobnosti nadležnih, lani nijesu evidentirani.

"Jedan od mehanizama koji je trebalo da smanji sivu zonu u toj oblasti jesu izmjene Zakona o boravišnoj taksi, koje su u državnom parlamentu usvojene krajem jula, ali, gle čuda, još uvijek nijesu stupile na snagu, jer i dalje nisu objavljene u Službenom listu. A upravo su izmjene ovog zakona trebale da pojednostave naplatu boravišne takse, koja se mora uvesti u legalne tokove, što bi doprinijelo smanjenju sive ekonomije, odnosno većim prihodima", kazala je ona.

Umjesto toga, kako dodaje,  nadležni državni organi tolerišu sivu zonu, jer očigledno je postalo pravilo uzmi što više novca od građana, pa nije bitno da li je po zakonu.

"I konačno, pozivamo resorno ministarstvo da konačno nauči da se u ozbiljnim turističkim zemljama dobit od turizma ne računa u broju ostvarenih noćenja, već u iznosu prikupljenih sredstava u državnu kasu. Na ovo vam je već ukazao i predsjednik Odbora Udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Dragan Ivančević, rekavši da se prihod mora računati u eurima, a ne u noćenjima", zaključuje Kaluđerović.