Sudeći prema aplauzu, toploj supi i mekim pokrivačima, Njemačka je izbjeglicama ponudila i gostoprimistvo i nadu da će tu, bar privremeno, imati krov nad glavom.

Izbjeglice su stigle - kako dalje, pitanje je na Koje je tabliod "Bild" danas dao tehnički odgovor.

Najveći broj izbjeglica, 21 do 24 odsto, biće smješten u Sjevernu-Rajnu Vestfaliju, najmnogoljudniju njemačku pokrajinu sa više od 18 miliona stanovnika.

Izbjeglice zatim u "svojoj" pokrajini podnose zahtjev za azil-lično u izbjegličkom domu ili jednoj posebnoj ispostavi Savezne službe za migracije i izbjeglice.

Tada im se uzima otisak prsta koji Savezna kriminalistička služba vrednuje, fotografišu i obavlja se administrativni dio, a onda slijedi medicinska kontola, na koju se u nekim pokrajinama, kao na primjer u Hesenu, čeka i do tri mjeseca.

Poslije toga na red dolazi saslušanje pa odluka da li se njihov zahtjev za azil prihvata na koju se sada čeka od šest do devet mjeseci.

Vlada želi da do oktobra Bundestag i Bundesrat potvrde njen novi plan mjera za zbinjavanje izbjeglica koji, između ostalog, predviđa da sljedećeg mjeseca svi pridošli budu smješteni u čvrstim objektima i niko ne ostane pod šatorom.

Istovremeno se izbjeglicama želi da pruži šansa za obrazovanje i u određenim slučajevima pristup i tržištu rada, prenose mediji.

Dokument je utvrden na sastanku kome su učestvovali Merkel, šef Hrišćansko-socijalne unije Horst Zehofer, vicekancelar i šef Socijaldemokratske partije Zigmar Gabrijel, šef diplomatije Frank-Valter Štajnmajer, ministar finansija Volfgang Šojble i ministar unutraššnjih poslova Tomas de Mezijer.

Oni su odlučili, takođe, da se izdvoji tri milijarde eura za 16 njemačkih saveznih država i opština kao pomoć u zbrinjavanju izbjeglica koji su stigli tokom prošlog vikenda.

Novim planom, predviđeno je i rješavanje pitanja podnosioca zahtjeva za azil sa Balkana, koji se u skoro 100 odsto slučajeva odbijaju, pošto na Balkana nema ni rata, ni političkog progona.

Za njih je prema planu predviđena što je moguće brža deportacija u svoje domovine.

Dokument predviđa i da se "Kosovo, Albanija i Crna Gora proglase zemljama sigurnog porijekla", a građanima balkanskih zemalja omogući mogućnost legalne migracije.

Građanima Srbije, Makedonije i Bosne, zemljama, koje su već proglašene sigurnim, kao i ostalim balkanskim zemljama bi trebalo, prema novom planu, da se pruži mogućnost legalne migracije, odnosno, pristupa tržištu rada, prenosi "Bild".

"Onome ko ima radni ugovor u skladu sa tarifnim uslovima, ili ugovor o školovanju, trebalo bi da se pruži mogućnost za rad ili za obrazovanje", navodi se u dokumentu vladajuće koalicije.