Studija rađena na miševima je otkrila način kako mogu da se sagore masti i izgube suvišni kilogrami, bez imalo fizičkog angažovanja. 

Istraživači su, naime, pronašli genetski "prekidač" u masnim ćelijama koji može da ubrza metabolizam, i podstakne organizam da sagori suvišne masnoće i to bez vježbanja, navodi se u izvještaju objavljenom u Novom engleskom žurnalu medicine. 

Laboratorijski miševi su izgubili polovinu svoje tjelesne težine nakon što su im istraživači preokrenuli genetski prekidač. Ispitivanje ljudskih masnih ćelija ukazuje da bi ovaj proces slično mogao da funkcioniše i kod ljudi, objasnio je glavni autor Manolis Kelis, profesor informatike i računarske biologije u Tehnološkom institutu u Kembridžu u Masačusetsu. 

- Miševi su jeli istu količinu hrane kao i prije početka istraživanja i nisu se kretali više nego što su navikli - istakao je Kelis. - Istovremeno, sagorijevali su energiju stvarajući toplotu, i danju i noću. To nam je pokazalo da smo preokrenuli njihov metabolizam od čuvanja energije, na njeno rasipanje. 

Novo otkriće u oblasti genetike moći će da se primijeni u ciljanoj terapiji, rekao je dr Kliford Rozen, rukovodilac kliničkih i translacionih istraživanja u zdravstvenom centru za istraživanja u Mejnu. 

- Napravljen je prodor u ovoj oblasti, i industrija će sigurno detaljnije da se pozabavi ovim pitanjem - izjavio je Rozen, koji nije učestvovao u studiji. - Međutim, bilo kakva ispitivanja lijekova koji sagorijevaju masti na ljudima neće moći da se rade još najmanje pet godina. 

Gojaznost je globalni javno-zdravstveni izazov, jer pogađa više od 500 miliona ljudi širom svijeta. Taj trend je prisutan i u Srbiji, jer 22,1 odsto starijih od 15 godina ima prekomjernu tjelesnu masu. To je za čitavih pet odsto više nego 2006. godine. 

Gojaznost je i veliki finansijski udar na zdravstveni sistem. Samo u Americi se, godišnje, za rješavanje ovog problema izdvaja 200 milijardi dolara, naglasili su istraživači. Suvišni kilogrami, podsjećaju, doprinose nastanku oboljenja koja mogu da imaju i smrtni ishod, između ostalog srčanih oboljenja, moždanog udara, dijabetesa tip 2 i kancera. 

- Ovo je kuga našeg društva, i mogućnost da se preokrene gojaznost u drugom smjeru imaće značajne društvene implikacije - naglasio je Keli. 

Prije ovog istraživanja sa gojaznošću je povezivan samo gen nazvan FTO, ali do sada naučnici nisu mogli da dokuče tačno kako mutacije u ovom genu mogu da uzrokuju nagomilavanje masnoća. Keli i njegov tim su se detaljnije pozabavili ovim problemom tako što su proučavali masno tkivo 100 zdravih osoba porijeklom iz Evrope. Svi su imali normalnu kilažu, ali je gotovo polovina nosila mutacije koje povećavaju rizik za nastanak gojaznosti. 

Istraživači su otkrili da mutacije koje izazivaju gojaznost aktiviraju dva gena IRX3 i IRX5, a nalaze se unutar ćelija koje proizvode masno tkivo. 

- Većina ljudi kontrolu tjelesne težine vezuje za način ishrane i fizičku aktivnost - objasnio je Kelis. - Ako sagorite više kalorija nego što pojedete, možete da očekujete da će se smanjiti tjelesna težina. Ali, i sam organizam, takođe, može da sagori suvišne kilograme procesom koji se naziva termogeneza. On se pokreće, recimo, kada izađete na hladnoću, i spaljuje masnoće da bi organizam ostao zagrijan i da bi mogao da funkcioniše. 

Geni IRX3 i IRX5 ponašaju se kao glavni kontrolori procesa termogeneze, koji komanduju organizmu da čuva energiju u masnim ćelijama umjesto da je sagorijevaju. Isključivanjem ovih gena, stručnjaci su povećali sagorijevanje masnoća u ćelijama kod ljudi koji imaju genetsku predispoziciju za gojaznost, navodi se u izvještaju. Preokretanjem procesa je ova pretpostavka i dokazana: jačanjem gena IRX3 i IRX5 smanjeno je spaljivanje masnoća u tkivima ljudi koji imaju veći rizik za nagomilavanje kilograma. 

- Naša studija donosi dokaze da manipulacija sa specifičnim genima može da utiče na povećanje ili smanjenje efekta gojaznosti - napomenula je Melina Klausnicer, vođa istraživačkog tima i medicinski instruktor u Univerzitetskom medicinskom centru Bet Izrael Dikones u Harvardskoj medicinskoj školi u Bostonu. - Ovo je značajno otkriće koje pokazuje da osim dijetama i vježbama, gojaznost može da se riješi na ćelijskom nivou. Ovo saznanje može da pomogne da se pronađu precizni medicinski pristupi da se prevenira ili preokrene gojaznost kod staraijih osoba. 

Studija koja je urađena u laboratorijskim uslovima pokazala je da se ograničavanjem funkcije IRX3 postiže gubitak kilograma i povećava spaljivanje energije bez povećanja fizičke aktivnosti ili kontrolisanja apetita. 

- Ovo otkriće će značajno promijeniti pristup liječenju gojaznosti, jer se genetski prekidač nalazi unutar masnih ćelija neke osobe - naglasio je Kelis. - Do sada su se istraživanja u ovoj oblasti fokusirala na terapije koje bi izmijenile informacije u mozgu koje su povezane sa apetitom kako bi se smanjio unos hrane. 

Međutim, ljudi ne bi trebalo da smetnu s uma značaj fizičke aktivnosti i zdave ishrane, istakao je Kelis. Trebalo bi da vježbaju i hrane se prema preporukama kako bi sačuvali funkciju srca, a ovakav stil života imaće i brojne druge pozitivne prednosti po zdravlje. 

JOŠ NA ČEKANjU 

Ispitivanja lijekova koji sagorijevaju masti na ljudima neće moći da se rade još najmanje pet godina. Ljudi, ipak, ne bi trebalo da smetnu s uma značaj fizičke aktivnosti i zdrave ishrane. 

Izvor: Novosti