Iznoseći procjene Ujedinjenih nacija da se prema Evropi kreće 20 miliona ljudi u potrazi za boljim uslovima života, bježeći od rata, siromaštva i gladi, Nikolić u razgovoru za Tanjug ocjenjuje da stari kontinent, nejedinstven i fragilan, nije spreman ni za ovaj mali talas izbjeglica, a dolaze sve veći.

On je takođe zabrinut zbog činjenice da Evropa još nema sveobuhvatan, zajednički odgovor na izbjegličku krizu, što, uz činjenicu da susjedi Srbije zatvaraju granice, tu zemlju stavlja u veoma neugodnu situaciju, koja se, strahuje, može pretvoriti u humanitarnu krizu, ukoliko se na njenoj teritoriji ubrzo nađe veliki broj ljudi koji neće moći dalje... 

"Šta ćemo mi da radimo sa 500.000 ljudi koji su siromašni, koji ne znaju jezik, kojima treba dati pomoć, hranu, vodu i smještaj...", pita Nikolić.

On je istakao da je veoma ponosan na Vladu Srbije zbog humanog stava koji je zauzela po pitanju izbjeglica, ali ocjenjuje da bi država trebalo da napravi "plan B" za loš scenario.

Plan Evrope da distribuira izbjeglice po kvotama nije održiv, smatra Nikolić, prije svega zato što izbjeglice žele uglavnom u Njemačku ili skandinavske zemlje, a pitanje je i da li će moći da primoraju države EU da prime "svoj dio".  

Upitan kako će se Evropa u budućnosti odnositi prema izbjeglicama, ima li govora o njihovoj integraciji i da li će se promijeniti slika starog kontinenta, Nikolić odgovara da su procjene UN da je na planeti trenutno 60 miliona ljudi u pokretu za boljim uslovima života, od toga 20 miliona ide u pravcu Evrope, 30 miliona iz Latinske Amerike ka SAD ili Kanadi, a oko 10 miliona iz južne Azije prema Australiji.

Evropi je potrebno između 15 i 20 miliona radnika, ali, smatra Nikolić, Evropa hoće samo radnike, a ne građane sa svojom kulturom, religijom, navikama. 

Povezane vijesti: Lakušić: Pravi izbjeglički talas tek će da zadesi Evropu

Klimatske promjene biće pozadina strašnjih događaja

Pravi "cunami" Nikolić očekuje polovinom ovog vijeka, oko 2050. kad će broj stanovnika na svijetu porasti na deset milijardi, a vode i hrane biće upola manje nego sad.

Klimatske promjene biće pozadina strašnih događaja, kaže, jer će ljudi bježati od suše, nedostatka vode i hrane, naoružaće se da bi otimali vodu i hranu drugim narodima koji će se braniti. 

"Postoje pretpostavke da će u pravcu Evrope ići i do 140 miliona ljudi", kaže Nikolić.

I dok će u budućnosti ratovi mahom biti vođeni zbog klimatskih promjena i borbe za hranu i vodu, Nikolić kaže da su ratovi koji su pokrenuli izbjeglice sa Bliskog istoka uglavnom uzrokovani "arapskim proljećem", ali i intervencionističkom politikom zapadnih sila, na prvom mjestu SAD, Engleske i Francuske.  

Nikolić objašnjava da su Amerikanci pokušavali da obore režim predsjednika Bašara Al Asada u Siriji pomažući razne radikalne grupe, među njima i Islamsku državu, koja sada drži dvije trećine teritorije te zemlje i predstavlja najveću prijetnju.

Smatrajući da će lako oboriti Asadov režim i tako doći do jeftine nafte, SAD su propustile priliku da iskoriste mirovni predlog Rusije 2012. godine, u okviru kojeg je sirijski predsjednik trebalo da odstupi sa vlasti.  

Po tom principu su velike sile, slijedeći svoje egoistične interese po principu "oborićemo vašeg diktatora, ali uzećemo vam naftu" stvorile galimatijas i katastrofu na Bliskom istoku, koja svoj izraz ima i u izbjegličkoj krizi, objašnjava Nikolić. 

Tanjug