U Crnoj Gori godišnje od raka dojke oboli 300 žena, a 80 umre od te bolesti, saopštila je nedavno  onkolškinja u Kliničkom centru Crne Gore dr Nada Cicmil.

Mjesec oktobar se u svijetu obilježava kao “mjesec borbe protiv raka dojke”, a u Crnoj Gori je NVO “Zdrava dona Montenegrina”, pored šetnje kojom se podiže svijest o ovom oboljenju, okupila i veliki broj privatnih ginekoloških ordinacija, u kojima će se  sa popustom od 50 odsto moći vršiti pregledi dojki, papa testovi i kolposkopija.

Molimo vas da iskoristite ove povoljnosti, jer karcinomi dojdke, jajnika i amterice imaju veliku stopu izlječivosti ukoliko se otkriju na vrijeme!

Specijalistkinja radiologije Instituta za onkologiju Vojvodine Nataša Prvulović-Bunović, koja je konsultatn u podgoričkom KBC-u je nedavno “Vijestima” kazala da je “udio ranog ili početnog karcinoma  56 odsto, dok se kod preostale 43 žene bolest detektuje u uznapredovaloj formi”  te da je  stopa  mortaliteta u neprekidnom porastu.

Karcinom dojke je   na trećem je mjestu kao uzrok smrti u dobi od 45. do 64. godine.

,,Kampanje povodom mjeseca borbe protiv kancera dojke daju rezultat, jer sve manji broj žena dolazi u zdravstvene ustanove u uznapredovalim stadijumima te bolesti. U Crnoj Gori na godišnjem nivou oko 300 žena oboli od te bolesti, dok ih 80 umre. Izvjesno je da se svijest o toj bolesti povećava, ali ne u mjeri u kojoj treba”, smatra  dr Nada Cicmil.

Zašto toliko žena umire od raka kada su jednostavne i sigurne metode ranog otkrivanja toliko efikasne? Jedan od razloga je pretjerana zabrinutost od zračenja. Upravo, umjesto da povećava rizik, mamografija predstavlja velik napredak u smanjenju rizika. U mnogim slučajevima mamografija može da uoči zloćudnu promjenu znatno prije nego što je otkriju žena ili njen ljekar.

Sljedeći razlog zabrinjavajuće smrtnosti je stav žena koji možemo nazvati „držanje glave u pijesku“. Mnoge se žene toliko boje gubitka dojke da izbjegavaju samopregled, mamografiju i ljekarski pregled, sve dok se čvor u dojci više ne može ignorisati. Takvo odlaganje dijagnoze daje ćelijama  raka priliku da prodru u limfni i krvni sistem. Takva će situacija onda zahtijevati ne samo odstranjivanje dojke, nego u velikoj mjeri odstranjenje okolnih limfnih žlijezda i mišića.  

Žene moraju da preuzmu veću odgovornost za svoje zdravlje.

Samopregled 

Da biste se pravilno smaopregledali, prvo treba da znate, odnosno poznajete  “normalno” stanje svojih dojki. Samopregled dojke treba da obavljate jednom mjesečno neposredno nakon menstrualnog ciklusa.j 

Ukoliko ste u menopauzi, pregled obavljate istog dana svakog mjeseca.

Većina promjena u dojci je bezazlena, ali oprez je neophodan.

Da bi znali da prepoznate promjene, morate upoznati normalno stanje (oblik, teklsturu i boju) svojih dojki

• Ispred ogledala, u stojećem stavu, ispravljenih ramena i podbočenom položaju ispitiju se veličina, oblik i boja dojki, simetričnost oblika dojki, odsustvo oteklina i drugih abnormalnosti
• Podignite ruke i potražite iste promjene. Dok ste pred ogledalom, palcem i kažiprstom nježno stisnite bradavice da bi eventualno otkrili sekret. Sekret može biti bjeličaste, žućkaste boje ili sukrvičav
• Sljedeći korak je pregled dojki u ležećem položaju. Desnom rukom opipava se lijeva dojka i obratno. Za opipavanje dojke koristite jagodice ispravljena tri prsta (kažiprst, srednji i domali), koriste se srednje jak pritisak i kružni pokreti prstiju.
• Važno je da opipavanjem pokrijete cijele dojke, od ključne kosti do početka stomaka i od jedne do druge pazušne jame.
•  Pregledanje dojke možete početi od bradavice, krećući se u sve većim koncentričnim krugovima ka spoljašnjim djelovima dojke.
• Od značaja je i da za djelove dojke neposredno ispod kože primijenite blaži a za dublje strukture intenzivniji pritisak prstima.
• Konačno, pregledajte svoje dojke u stojećem ili sjedećem položaju. 
• Pregledanje je najpogodnije izvršiti nakon ili tokom tuširanja, kada je koža vlažna i klizava.

Rizici

Ljekari još uvijek ne znaju zašto se kod nekih žena razvije rak dojke, a kod druge ne. Udio genetskog opterećenja, kao i tačan udio ekoloških činilaca u nastanku raka dojke je u većini slučajeva veoma teško ustanoviti. Sigurni genetski, odnosno reprodukcijski rizični faktori su:

• Nasljedna mutacija tumorskog supresorskog gena BRCA1 i BRCA2 (oko 5% svih pacijentkinja s karcinomom dojke);
• Srodnici prvog reda s rakom dojke, posebno prije 40. godine života;
• Žene koje su već imale rak dojke;
• Ako su grudi bile izložene radioterapiji prije 30 godine, osobito zbog Hodgkinovog limfoma;
• Grudi koje su građene od mnogo režnjića i duktusa i manje masnog tkiva
• Postojanje dijagnoze atipična hiperplazija ili lobularni karcinom in situ;
• Starost prilikom prve menstruacije kao i u vrijeme nastupanja menopauze;
• Ukupno trajanje reprodukcijskog perioda;
• Starost kod prve i broj iznešenih trudnoća;
• Žene koje su kasnije rodile (nakon 30 god)
• Veća izloženost estrogenu - kod žena koje su ranije dobile menstruaciju, kasnije ušle u menopauzu (nakon 55 god), nikada nisu rađale, ili su primale zamjensku   hormonsku terapiju dugo vremena;
• Gojaznost u postmenopauzi;
• Premala fizička aktivnost;
• Uzimanje alkohola.

Najsigurniji rizični činilac  kod sporadičnog raka dojke je dužina ekspozicije prema endogenim estrogenima tokom života, odnosno prosječni nivo koncentracije estrogena i broj menstrualnih ciklusa tokom života.  Najznačniji ekološki faktor koji utiče na nastanak raka dojke - kako zaštitnog, tako i visoko rizičnog karaktera je ishranaa.

Studije pokazuju da je rizik od raka dojke veći što je žena starija, rijetko se pojavljuje prije 35 godine, a rizik je posebno visok nakon 60 godine.

Šest koraka prevencije

Evo nekoliko korisnih načina u prevenciji raka dojke, a koji su svakako smjernice zdravog načina života. 

Ovi koraci nisu toliko veliki ni teški, a svakako će vam uljepšati život, učiniti da se osježate zdravije, ljepše i sigurnije. 

1. Jedite zdravo

Jedite  hranu u njenom prirodnom obliku. Ograničite unos brze i prerađene hrane. Čitajte etikete na ambalaži proizvoda. Izbjegavajte konzervanse, vještačke boje i ostale aditive.

Kada je to moguće, kupujte organsko. To se posebno odnosi  na voće, jer ono najviše upija pesticide, te proizvode životinjskog porijekla koji mogu sadržavati hormone i antibiotike. Šećer hrani rak. Ograničite unos bijelog rafinisanog šećera. Povećajte unos lanenog ulja koje dokazano sprječava širenje ćelija raka.

2. Izbjegavajte toksine

Toksini su postali dio naše svakodnevice. Toksini mogu uzrokovati mnoge zdravstvene tegobe poput alergije, astme, hormonskih poremećaja - sve do raka.

Preporučujemo da koristite ekološka sredstva za čišćenje i organsku kozmetiku.

Ako pušite, odmah razmislite o tome da prestanete s time. Bez obzira na to šta mislite, cigarete zaista uzrokuju rak. Unosite što manje alkohola jer i on povećava rizik od mnogih vrsta karcinoma. Redovno čistite organizam  od toksina.

3. Vježbajte
Pobrinete se za to da vježba postane dio  života.  Istraživanja pokazuju da 3-4 sati vježbe nedjeljno smanjuju rizik od raka dojke za 40%, raka prostate za 30%, a raka crijeva - za  zapanjujućih 50%.

4. Opuštajte se

Najnovija istraživanja su otkrila da hormoni stresa uzrokuju pad imuniteta i pogoduju razvoju ćelijakarcinoma.

Stoga, naučite da se opuuštate. Nije bitno koliko je Vaš život napunjen stresom. Bitno je kako se nosite s njim.

Meditacija, šetnja u prirodi, lagane vježbe, topla kupka, dobar film, druženje s prijateljima  dobar su način da se opustite i zaboravite na svakodnevne probleme.

5. Sunčajte se

Nedostatak vitamina D povezuje se s osteoporozom, gojaznošću, astmom, srčanim bolestima, multiplom sklerozom, a sada i karcinomom.

Studije potvrđuju da je vitamin D bitan, ne samo za prevenciju raka, nego i uništava već postojeće tumore. Vitamin D možete dobiti apsolutno besplatno: organizam ga stvara kada se izlažete sunčevoj svjetlosti barem 15-20 minuta.

6. Unosite dodatne nutrijente

U naše vrijeme osiromašenog tla i nekvalitetne hrane, unos dodatnih nutrijenata je izbor mnogih ljudi.

Uobičajeno je čuti da je beskorisno, čak štetno, uzimati dodatke prehrani. Takvo razmišljanje je pogrešno. Za prevenciju raka najbitniji je unos adekvatne količine antioksidanata.

Možete dodati i aktivatore imuniteta kao što su ljekovite gljive, pektin iz citrusa, vitamin C, selen, cink.

Ovaj jednostavan plan zaštitiće vas i vaše bliske od raka te vam produžiti život za dodatnih 20-30 godina.

Nemojte se bojati raka, nego preduzmite nešto da ga spriječite.

Izvor: Vijesti.me