Sukob policije i demonstranata, privođenje poslanika, napadi na novinare, sve je to obilježilo posljednje dane protesta. Nakon svega viđenog, postavlja se pitanje: Postoji li opasnost da Crna Gora uđe u zonu političke i sveukupne nestabilnosti i koliko na njena unutrašnja dešavanja ima uticaja spoljni faktor? 

Analitičari u Crnoj Gori, u razgovoru za agenciju Anadoliju (AA) ističu da priča o prelaznoj vladi, koju je pokrenuo DF, nema uporište. 

Ništa od prelazne vlade

Nakon što su u nedjelju napunili gradski trg u Podgorici, predstavnici DF-a postavili su ultimatum vladi Mila Đukanovića da podnese ostavku do subote, kako bi se formirala prelazna vlada koja bi organizovala demokratske i fer izbore, podsjeća agencija. U suprotnom, iz DF-a su najavili novi protest za subotu. Odgovor na ultimatum stigao je od potpredsjednika Vlade Duška Markovića, koji je u ponedjeljak uveče kazao da od ostavke Vlade i formiranje prelazne neće biti ništa.

"Vlast se konstituše na izborima. Mi smo za politički dijalog spremni, ali za ucjene ne“, kazao je Marković.

Politički analitičar i sociolog Srđan Vukadinović, u razgovoru za AA ističe da ultimatum koji je postavio DF nema svoje uporište.

"O ostavci se može glasati u parlamentu, a vidjeli smo da u parlamentu, vlast ima podršku. Ono što je nesporna činjenica jeste da aktuelna vlast u Crnoj Gori ima dovoljno ruku u parlamentu da ostane i dalje da vrši svoju funkciju. Bilo kakvi vaninstitucionalni pritisci ne mogu da urode plodom. Bilo bi bolje da oni koji uslovljavaju da se podnesu ostavke, da broj od 41 glasa u parlamentu koliko je potrebno da bi se izglasalo nepovjerenje vladi obezbijede na način lobiranja za te glasove. U ovom trenutku crnogorska vlada i crnogorska vlast imaju makar 41 poslanika u parlamentu, i iluzorno je govoriti o bilo kakvim vaninstitucionalnim pritiscima“, kaže Vukadinović.

Dugogodišnji poslanik crnogorskog parlamenta i dobar poznavalac crnogorske političke scene Novak Kilibarda, u izjavi za AA kaže da je vlast napravila grešku što je prekinula protest DF-a na Bulevaru svetog Petra Cetinjskog, kada je policija asistirala Komunalnoj policiji prilikom uklanjanja šatora i bine.

"Mislim da je bila potpuna greška što su uklonili one šatore, jer da su ih ostavili onako da traju, protesti bi sami "izumrli“, jer je ljudima bilo dosadilo da dolaze. Najradosniji što su im se uklonili šatori upravo su organizatori protesta. Oni su isčekivali da se desi nešto što bi ličilo na uzurpiranje crnogorske stvarnosti, jer je njihov glavni cilj da poremete put Crne Gore prema NATO-u i Evropskoj Uniji. Mislim da je potpuna greška vlade i ministarstva što su intervenisali, jer bi se protesti sami od sebe ugasili“, smatra Kilibarda.

Prilikom akcije uklanjanja šatora i prekida protesta DF-a, policija je uhapsila 12 lica, među kojima i dva poslanika. Iste večeri, došlo je do sukoba policije i demonstranata DF-a, da bi u nedjelju uveče, demonstranti napali policiju kod Skupštine Crne Gore.

Srđan Vukadinović smatra da su obije strane mogle reagovati drugačije.

"Organizatori protesta nisu imali dovoljno energije koja bi se akumulirala u ostvarenje njihovih zahtjeva i ciljeva, a to je smjena aktuelne i formiranje prelazne vlade. S druge strane, vlasti su malo brzopleto reagovale primjenom sile protiv svojih građana, državljana svoje zemlje, koji nisu tu silu primjenjivali do ovog momenta. Nisu lomili i palili ni Skupštinu ni Vladu, niti su se sukobljavali sa policijom. Očigledno da su obje strane morale da reaguju drugačije“, kaže Vukadinović.

Imaju li protesti podršku sa strane?

U međuvremenu, sve više se u fokusu političkih posmatrača i analitičara nalazi moguća pozadina protesta. Direktan povod za ocjene kako je očigledan uticaj sa strane, dalo je nedavno saopštenje ruskog Ministarstva inostranih poslova, u kome se izražava žaljenje zbog toga što je prekinut opozicioni kamp u centru Podgorice i dodaje kako "uključivanje Crne Gore u proces evroatlantskih integracija ne vodi njenoj konsolidaciji i prosperitetu“.

Upravo na tezu kako je neposredan povod za proteste sprječavanje Crne Gore da uđe u NATO, što je na liniji spoljnopolitičkih interesa Rusije, od početka insistiraju crnogorske vlasti. Ulje na vatru spekulacijama o uticaju inostranog faktora dodalo je okupljanje ispred crnogorske ambasade u Beogradu pristalica desničarske organizacije Dveri i Demokratske stranke Srbije, koji su podržali demonstracije u Podgorici.

U televizijskom nastupu u ponedjeljak uveče, potpredsjednik Vlade Duško Marković nije želio ni da potvrdi ni da demantuje medijske navode kako Rusija i politički i finansijski podržava proteste u Podgorici.

Srđan Vukadinović "napade" da su neke druge države umiješane i da daju podršku građanima koji protestuju smatra da se jednostavno radi o spekulacijama.

"Jer, umiješane su neke treće i četvrte države kada je riječ o ulasku Crne Gore u NATO savez. Prije svega Sjedinjene Američke Države vrše jaku logistiku i na medije i na politiku Crne Gore da se priklone toj alijansi. Da bi se moglo govoriti o umiješanosti bilo koga, mora se biti čist sa druge strane“, ističe Vukadinović.

Novak Kilibarda pak, smatra da je problem organizatora protesta što nisu opozicija vlasti, već opozicija državi.

"U pojedinim demokratskim zemljama padne vlast, i to nikoga ne iznenađuje ako je pobijedila stranka koja je pozitivno okrenuta prema državi. Nikakve nebi bilo štete da je ova sadašnja vlast pala prije tri, pet ili dvanaest godina. Ali da je oborena od partija koje doživljavaju Crnu Goru kao državu. Ovi ljudi koji se sada bore protiv vlasti, borili su se 2006. godine svim silama da Crna Gora ne bude samostalna", navodi Kilibarda.

Naglasio je da bi Evropa, ljudi koji određuju da li će Crna Gora biti prihvaćena u NATO trebalo da to shvate i vide tu stvarnost.

"I nije istina što opozicija kaže da je većina građana protiv ulaska u NATO. Oni to kažu da bi privukli narod. Imam poštovanje prema crnogorskom narodu i njegovoj kolektivnoj svijesti, da će shvatiti da je budućnost Crne Gore demokratsko utemeljenje, a ono je jedino moguće ako Crna Gora uđe u zajednicu evropskih naroda“, smatra Kilibarda.

Trobojke i pečeno prase na protestu

Tokom više od 20 dana protesta DF-a u Podgorici, uglavnom su se vijorile srpske zastave, dok su u manjoj mjeri bile vidljive zastave Crne Gore. Bošnjačka zastava takođe, se zavijorila među demonstrantima u nekoliko navrata. Noć prije nego je prekinut protest DF-a, okupljene pristalice DF-a su na Bulevaru pekle prase. Upravo zbog svih ovih elemenata, postavlja se pitanje da li su protesti DF-a građanski.

"Ima elemenata i nacionalnih i građanskih. U okviru DF-a je jedan konglomerat političkih partija: tu su partije desnice i partije centra u ideološkom smislu. Takođe, tu su nacionalne, nacionalističke, građanske partije. Možda je i to razlog što ne dolazi do nekog rezultata. Ikonografija je nešto što je u Crnoj Gori dalo efekta prije petnaest i više godina. Ali, takva ikonografija je tada dala rezultat jer je tada neko stajao iza tih protesta", ističe Vukadinović.

Navodi da ono što je dalo rezultate nekada, neće dati ponovo.

"Nešto što je bilo ne može se ponoviti, u politici se ne ponavlja. Nikada se nije desilo da neko ko je svrgnut, da se ponovo vrati na vlast. Do rezultata može dovesti druga ikonografija, daleko od one koja je viđena prije 20 godina, i koja se ponovila u jednom broju slučajeva i ovoga puta“, smatra Vukadinović.

S druge strane, Novak Kilibarda ističe da se ne može reći da su protesti DF-a građanski.

"Svi elementi koji su okrenuti protiv samostalnosti Crne Gore i njenog utemeljenja kao samostalne države iskazali su se na ovim protestima. Bilo je vrijeđanje na nacionalnoj osnovi poslanice koja je muslimanka, prilikom ulaska u Skupštinu. Vidjeli smo ambleme koji ne odgovaraju Crnoj Gori“, kaže Kilibarda.

Novi protest DF-a u subotu 

DF je juče MUP-u Crne Gore predao zahtjev za protest u subotu. Jedan od lidera DF-a Andrija Mandić poručio je da će u subotu u Podgoricu doći "cijela Crna Gora“, ako vlada do tada ne podnese ostavku. S druge strane, iz policije je saopšteno da neće tolerisati nikakvo nasilje, posebno ne napade na policijske službenike.

Srđan Vukadinović poručuje da bi puno bolje za DF bilo da radi na ujedinjenju opozicije.

"Bolje bi bilo da nešto što može eskalirati u ozbiljne sukobe bilo sa organima reda ili sa nekim drugim organima u Crnoj Gori, da pokušaju da tu energiju koju imaju, unesu u opoziciono jedinstvo. Da se opozicija jedinstveno priprema za sljedeće nastupe, dok bi vlastima dobro bilo da nađu komprose sa svojim građanima, bez obzira kojoj politici pripadaju, oni su građani Crne Gore, i na nešto što nije sila ne treba odgovoriti silom. Šalje to ružnu poruku u svijet, a s druge strane izaziva nelagodu prema građanima Crne Gore koji žele da iskažu svoje nezadovoljstvo i protest“, kaže Vukadinović.

Kilibarda vjeruje da ipak "cijela Crna Gora“, neće u subotu doći u Podgoricu.

"Imam povjerenje u kolektivnu svijest crnogorskog naroda. Ali opominjem da značajne države moraju sagledati stvarnost, kako bi se pomoglo Crnoj Gori da uđe u NATO. Ako Crna Gora uđe u NATO, a nadam se da hoće, svi protivnici Crne Gore kao države biće svedeni na jednu malu mjeru, koja neće značiti opasnost za stabilnost zemlje“, zaključio je Kilibarda.