Da postoji veza između promjene vremena i zdravlja ljudi zapazio je još Hipokrat. On je uočio da klimatske, tj. vremenske promjene, utiču pozitivno i/ili negativno na ljude, što zavisi od sredine u kojoj čovjek živi, njegovog prilagođavanja, psihofizičkog i zdravstvenog stanja, životne dobi. Kako na naš organizam utiče vraćanje kazaljki za jedan sat u nazad?

Švedski naučnici nedavno su upozorili da se prelaskom na ljetnje računanje vremena povećava opasnost od srčanog udara, dok pomjeranje sata na zimsko vrijeme smanjuje tu opasnost. Stručnjaci iz Instituta Karolinska u Stokholmu utvrdili su da se broj srčanih udara smanji za pet odsto nakon pomjeranja sata na zimsko vrijeme.

Hronični bolesnici, posebno psihijatrijski, osjećaju razliku. Ipak za većinu, pomjeranje kazaljki na satu ne predstavlja nikakav problem, objašnjava doktor Nevenka Dimitrijević, specijalista opšte medicine.

- Pomjeranje vremena za sat unazad nema koga neće oraspoložiti. Znajući da su dobili sat viška u ovom danu i vikendu, ljudi će se svakako osjećati rasterećenije i bolje. Pomjeranje vremena može negativno uticati na zdravlje samo ljeti, jer tada imamo sat vremena manje za spavanje, pa s tom mišlju mrzovoljni provodimo naredni dan i teže se prilagođavamo novom tempu - kaže sagovornica.

ZBOG ČEGA POMJERAMO KAZALJKE?

Pomjeranje kazaljki u zapadnoj Evropi uvedeno je početkom sedamdesetih godina kako bi se time produžio dan, uštedjela električna energija, povećavala produktivnost, poboljšalo prilagođavanje ljudi i radni dan učinio efikasnijim. Ipak, mnoga istraživanja danas pokazuju da su ljudi cijele nedjelje nakon pomjeranja kazaljki mrzovoljni i promjenljivog raspoloženja.

U Evropi, jedina zemlja koja ne pomjera sat je Island, dok u ostatku svijeta to ne čini većina azijskih i afričkih zemalja.

Ženablic