- Vremensko razdoblje između 1850. i 1872. u svijetu nutricionizma poznato je kao zlatno doba - kaže dr Džudit Roubotam. Ljudska populacija u tom dobu bila je mnogo zdravija i vitalnija od ljudi danas. Devizu da je kvalitet bitniji od kvantiteta potvrđuje i ova dijeta.

Doktorka Roubontam ističe da je ishrana toga doba bila bazirana isključivo na voću i povrću. Na trpezama je posebno bilo zastupljeno voće, pa su ljudi u Viktorijanskoj eri jeli i do deset porcija svježeg voća i povrća u toku dana.

- Luk, cvekla i jabuke su bili na njihovom svakodnevnom meniju. Naravno jeli su i ostatke mesa od kostiju. Kosti su kuvali i time dobijali sve hranljive materije. Trešnje su u to vrijeme bile jedno od jeftinijeg voća i samim tim su bile dostupne i siromašnim slojevima društva. Riba je takođe bila nezaobilazna, pogotovo skuša i haringa - ističe doktorka Džudit.

Bitno je napomenuti da su ljudi u to vrijeme jeli i dosta hljeba, koji je pravljen sa kvascem. Ova vrsta hljeba pozitivno utiče na imunološki sistem, i samim tim činjenica da su ljudi tada bili mnogo zdraviji od nas danas, ne treba da nas iznenađuje.

Istraživanje koja je sprovela doktorka Roubontam, pokazalo je da su ljudi u tom vijeku radili do sedamdesete godine bez ikakvoh problema. Nametnulo se pitanje koliko bi ljudi danas, u sedamdesetim godinama, izdržalo da se bavi fizičkim radom?! Neka istraživanja su pokazala da ljudi danas, u prosjeku, provedu od sedam do deset godina života liječeći se prije smrti.

Zbog svih ovih činjenica, doktorka savjetuje da zaboravite sve trenurne dijete i okrenete se ishrani od prije dva vijeka.

Izvor: Ženablic