Važan smisao Badnje večeri, kao praznika koji je posvećen porodici, bilo je okupljanje sve čeljadi na posnoj trpezi, najčešće na podu.

Osim toga, interesantno je da je za večeru pripreman neparan broj posnih jela, što, kako se vjerovalo, ima veze sa kultom predaka. 

Neki običaji su se u međuvremenu prilagodili vremenu i mjestu u kojem živimo, te se danas ne praktikuje večera na podu, već sa stola ispod kojeg je prostrta slama.

Jelovnik za Badnje veče ponavlja se iz godine u godinu i gotovo nikada se ne mijenja. Od jela, na stolu, pored hljeba i soli, treba da se nađe i riba pržena na ulju, presan kisjeo kupus preliven uljem, rezanci s orasima, turšija, med, vino i pasulj (obično prebranac).

Pored toga, na sto se postavlja božićna svijeća i sito ili tepsija u koju domaćica stavlja četiri velike rumene jabuke, žito, kukuruz, novac, suve šljive i orahe. Sve to simbolično predstavlja želju za berićetom i dobrim životom u kući.

Kolektiv.me