U najvećem broju slučajeva u bubrezima se stvaraju oksalatni kamenci, a njihovo nastajanje moguće je spriječiti ishranom, ali ih i istopiti pomoću pažljivo biranih namirnica. 

Uzimanjem namirnica biljnog porijekla (vegetarijanci imaju visok pH urina), ili uzimanjem vitamina C uz dodatak sode bikarbone, tope se postojeći kamenci i sprečava nastanak novih oksalatnih kristala. 

Pacijenti oboljeli od ove bolesti moraju da uzimaju mnogo tečnosti tokom dana. Većina naučnih radova govori u prilog tome da bi oni koji su skloni nastanku oksalatnih kamenaca trebalo da smanje ili gotovo izbace sljedeće namirnice: blitvu, spanać, voćne sokove, suvo voće, jagode i čokoladu. 

Pojedina istraživanja pokazala su da hrana bogata kalcijumom dovodi do smanjenja sklonosti nakupljanja bubrežnih kamenaca. Primijećeno je u jednoj studiji sprovedenoj na Harvardu da je rizik dobijanja oksalatnih kamenaca kod muškaraca koji su svakodnevno uzimali namirnice sa ukupno 600 mg kalcijuma za 34 odsto manji u odnosu na one koji su bili na ishrani s minimalnim sadržajem kalcijuma. Razlog tome je što kalcijum vezuje oksalate iz hrane u crijevima i sprečava njihov ulazak u cirkulaciju. 

Najbolje je uzimati mlijeko u međuobrocima, dok doručak treba započeti sa velikom čašom mlijeka. Treba jesti hranu koja sadrži mnogo vlakana, a preporučuju se i pirinčane i kukuruzne mekinje. Poželjno je smanjiti unos soli i bjelančevina životinjskog porijekla na oko 0,8 grama po kilogramu tjelesne mase. Jednostavno rečeno - oko 100 grama mesa dnevno treba da bude maksimum za odraslu osobu koja ima sklonost nakupljanju oksalata.

PRIPREMA JELOVNIKA

Za doručak pojedite dva dvopeka i namaz od nemasnog svježeg sira i popijte čaj od brusnice sa kašičicom meda od bagrema. Za međuobrok odaberite neki fermentisani mliječni proizvod i pirinčane pahuljice. 

Ponedjeljak 

Ručak: miso supa sa algama i tofuom (150 g), kuvana špargla (100 g), kriška ječmenog hljeba, čaša vina. 

Večera: tjestenina (80 g) s mljevenim mesom (70 g), šargarepa sa limunom (150 g), kolač s cimetom (80 g), čaj od cikorije. 

Utorak 

Ručak: rižoto (150 g), tikvica na žaru (100 g), sladoled od vanile. 

Večera: varivo sa sočivom i šargarepom (150 g), ćuretina u rerni (100 g), salata od paradajza (70 g), kriška ražanog hljeba(80 g), kefir. 

Srijeda 

Ručak: salata sa pirinčem, ćuretinom i ananasom (250 g), karfiol (80 g), puding od čokolade, čaša crnog vina. 

Večera: uštipci od soje (150 g), pečene paprike (100 g), svježi sir (50 g), salata od klica (70 g), kukuruzni hljeb (80 g), čaj od koprive. 

Četvrtak 

Ručak: krastavci sa kisjelim mlijekom (150 g), pečena piletina (100 g), frape sa kivijem.

Večera: pastrmka na žaru (150 g), pečurke u umaku od crnog vina (80 g), ražani hljeb (80 g), jabuka, čaša vina. 

Petak 

Ručak: špagete sa tunjevinom (150 g), salata od šargarepe i celera (100 g), jedna kruška. 

Večera: pohovani sir (100 g), palenta (100 g), kuvani brokoli (80 g), čaj od nane. 

Subota 

Ručak: dimljena riba sa krompirom (200 g), kuvana cikorija (100 g), šaka brazilskih oraščića, čaša bijelog vina. 

Večera: salata od piletine, maslina i feta sir (150 g), hljeb sa sjemenkama bundeve (80 g), kolač sa medom, oligomineralna voda. 

Nedjelja 

Ručak: riba sa grila (100 g), krompir salata (120 g), kolač od jogurta, čaša vina. 

Večera: kotlet sa žara (100 g), dinstana bundeva (100 g), hljeb sa suncokretovim sjemenkama (80 g), jedna pomorandža.

Novosti