Kivi je plod tropske biljke Actinidia chinensis, okruglog oblika, braon kore prekrivene dlačicama, zelenog mesa, specifične arome i kiseloslatkog ukusa. Sve češće se gaji i u kontinentalnim područjima. Raste kao puzavica.  

Kivi se jede kada je potpuno zreo i osim što se konzumira svjež, služi i za pripremu kolača, torti, u voćnim salatama, sladoledima, jogurtima, sokovima. 

Ovo južno voće jača imunitet, reguliše krvni pritisak i probavu, pomaže u liječenju respiratornih oboljenja, glavobolje i stresa.

Redovnim konzumiranjem svježeg kivija smanjuje se količina triglecirida u krvi za 15%.

Osim toga pomaže i u zacjeljivanju rana, održavanju zdravlja kostiju, zuba i desni, apsorpciji gvožđa, a pozitivno djeluje i na probavni sistem. 

Ima široku upotrebu  u kozmetičkoj industriji. Zbog bogatog sadržaja vitamina C i voćnih kiselina, čest je sastojak krema i losiona za lice i tijelo. Štiti kožu od isušivanja i čini je baršunastom i nježnom, reguliše lučenje masnoće, sužava proširene pore i usporava starenje. 

Ne samo što ima dvostruko više kalijuma od banane i što je dvostruko bogatiji vitaminom C od pomoradže, prosječan kivi sadrži 2,5 grama vlakana, koja će vas zasititi i spriječiti gubitak energije kada ste gladni.

Prosti šećer će vam dati energiju, a vlakna učiniti sitim. Dva kivija na dan će vam pružiti svega 100 kalorija, ali i dovoljno energije za neometano obavljanje svakodnevnih aktivnosti.

Ipak, i pored svih dobrobiti, kivi ne bi trebalo jesti više od dva do tri komada dnevno, jer može da izazove alergiju. 

Stvar ukusa