„Spremni smo da Srbiji na raspolaganje stavimo znanje stečeno tokom svog evropskog puta“, poručili su zvaničnici Hrvatske koja će od 1. jula postati 28 članica Evropske unije.
Drobnjak je, u srpskom Parlamentu poručio da je budućnost Srbije svakako u EU i da se, što se toga tiče, sa optimizmom može gledati na proces pregovora o pristupanju, koji Srbiju tek čeka.
„Uz optimizam mora ići realizam“, poručio je međutim glavni hrvatski pregovarač svojim beogradskim sagovornicima. Realizam predstavljaju pregovori o 35 teških poglavlja koji će uslijediti nakon što bude savladan glavni politički izazov - dobijanje datuma početka pregovora sa EU, za šta je normalizacija odnosa sa Kosovom i dalje glavna prepreka. Ipak, dodaje Drobnjak, „svaka kap znoja prolivena na putu ka EU, na kraju se vraća zlatom“. A znoja je mnogo.
Govoreći o iskustvima svoje zemlje, kao veoma važan istakao je pun politički konsenzus koje je proces evrointegracija imao u Hrvatskoj, zatim profesionalan pregovarački tim koji se, što je veoma važno, nije promijenio od prvog evropskog koraka. Kao i Srbija, i Hrvatska se tokom devet godina suočavala sa variranjem stepena podrške javnosti evropkim integracijama, ali su se sa tim, kako kaže, izborili tako što u porukama građanima, taj krajnji cilj ni u jednom trenutku nijesu dovodili u pitanje. To savjetuje i Srbiji, gdje je, prema posljednjem istraživanju, zabeležena najmanja podrška do sada.
„Bitno je da se u porukama javnosti niti jednog truntka ne dovodi u pitanje uspjeh konačnog postupka. Jer uspjeh nije upitan i vjerujte, ovo govorim kao čovjek koji je godine i godine proveo u Briselu. Nitko u Briselu ne sumnja u potrebu da Srbija postane članice EU. U vašem slučaju jednio je pitanje „Kada?“ nije pitanje „Da li?“ i, ako rašistite u javnom političkom prostoru da je pitanje „Da li?“ riješeno, onda pitanje „Kada?“postaje malo lakše za nositi se s njime“, rekao je Drobnjak.
Marušić: Želimo evropsku regiju
Potpredsjednica vlade Srbije zadužena za proces evropkih integracija Suzana Grubješić, rekla je da su odnosi sa Hrvatskom u usponu i da je neophodno da saradnja dvije zemlje na svima nivoima bude jača. Direktor vladine Kancelarije za evrointegracije Milan Pajević rekao je da se Srbija priprema da što temeljnije uđe u proces pregovora sa Evropskom unijom, i da je u tom smislu Srbija veoma zainteresovana za znanja i iskustva Hrvatske.
„Da bi ovaj naš proces priprema za pregovore što bolje i što temeljnije uradili i da bi se spremili da u te pregovore uđemo pripremljeni i da ih vodimo sa dovoljnom energijom i sa dovoljnim znanjem“, kaže Pajević.
Pomoćnik hrvatske ministarke spoljnih i evropskih poslova Hrvoje Marušić, poručuje da je Hrvatska spremna da Srbiji i čitavom regionu pomogne na teškom putu ka Evropi, pre svega tako što će sa državama iz okruženja podijeliti svoja, kako se izrazio, „mukotrpno stečena iskustva“. „Razlog je veoma jasan“, dodaje Marušić.
„Hrvatski je nacionalni interes i mi želimo evropsku Srbiju, evropsku regiju i, prema tome, ovde smo da zajednički nastavimo raditi na tom poslu“, rekao je zvaničnik Hrvatske.
Na putu ka Evropskoj uniji, preporučuje glavni hrvatski pregovarač Vladimir Drobnjak, najveći prijatelj je Evropska komisija, iako, kako šaljivo primjećuje to uvijek i ne izgleda baš tako. Predstavnik EU u Srbiji Vensan Dežer, ocijenio je da bi saradnja Srbije i Hrvatske na polju evrointegracija poslala veoma važnu poruku za čitav region, aludirajući na saradnju Francuske i Njemačke, danas vodećih zemalja EU, koje iza sebe imaju dugogodišnju istoriju nesporazuma.
„Uvijek mislimo na saradnju Pariza i Berlina kada govorimo o evropskim integracijama. Volio bih da vidim i saradnju Zagreba i Beograda u pomaganju čitavom regionu u dostizanju tog veoma važnog cilja pridruživanja EU i postizanja dugotrajnog pomirenja u ovom regionu“, rekao je Dežer.
Srbija je u martu prošle godine dobila status kandidata za članstvo, koji je Hrvatska dobila još davne 2004., a na proljeće očekuje dobijanje datuma početka pregovora, u koje je Hrvatska ušla oktobra 2005. i okončala ih u junu 2011. godine.
(Izvor:Radio Slobodna Evropa)
