Zaev je krajem prošle godine u nekoliko navrata imao susrete sa tadašnjim premijerom Nikolom Gruevskim, kojem je govorio da posjeduje kompromitujuće materijale od pojedinih inostranih službi, koji se odnose na navodnu zloupotrebu vlasti, kriminal i korupciju, prenosi Anadolija.

Gruevski je ovo javnosti predstavio kao pokušaj državnog udara i nelegitiman dolazak na vlast. O slučaju poznatom kao “puč” i makedonski sud je otvorio postupak.

Početkom prošle godine, opozicija je počela objavljivati pomenute kompromitujuće materijale, tražeći ostavku premijera Gruevskog i njegove vlade. Organizovani su protesti, a pristalice vlasti su organizovale kontraproteste.

Pokazati da režim može pasti bez žrtava

Nedavna odluka makedonskog predsjednika Đorđa Ivanova da abolira političare umiješane u "aferu prisluškivanja", koju je Zaev objelodanio, dovela je do novih višednevnih protesta širom Makedonije. Ove proteste Zaev naziva građanskim, jer ih organizuje civilno društvo, a ne političke partije.

"To sada čine građanske organizacije. Mi nismo organizatori. Na protestima na kojima je protekle noći u Skoplju bilo 20.000 ljudi, učestvovalo je 4.000 Albanaca. Sve etničke grupe su bile zastupljene. To je dokaz da su svi udruženi, i Albanci i Turci, Srbi i Bošnjaci. Svi smo zajedno. Time očitavamo lekciju regiji kao ujedinjena, multietnička zemlja", kazao je Zaev.

Lider makedonske opozicije u intervjuu za AA kaže kako vjeruje da Makedonija može očitati lekciju demokratskom svijetu pokazavši kako "režim može pasti bez žrtava".

"Uz puno strpljenja, puno truda, sa dosta preciznosti i posvećenosti pokazat ćemo svijetu da režim može pasti bez žrtava. Time će, vjerujem, mala Makedonija očitati lekciju demokratskoj Evropi, Africi, Aziji, Americi i svima. Potrebni su samo živci i strpljenje za rušenje režima i povratak institucija građanima", dodao je Zaev.

O predsjednikovoj odluci da abolira odgovorne za "aferu prisluškivanja" izrazio je uvjerenje da će biti povučena ili će pasti pred pravosudnim organima u Makedoniji i izvan nje. 

Uz posredovanje međunarodne zajednice (SAD i EU-a) lideri četiri najveće partije VMRO-DPMNE, SDSM, DUI i DPA, dogovorili su i potpisali Dogovor o prevazilaženju krize 2. juna prošle godine, poznat kao dogovor iz Pržina, čiji je protokol utvrđen 15. jula. Posrednik u dogovaranju je bio evropski komesar za politiku proširenja Johannes Hahn.

Prema dogovoru, prijevremeni izbori su trebali održati 24. aprila, a prije toga se trebao usaglasiti zakon o izborima, pročistiti spisak za glasanje, izglasati članovi Državne izborne komisije. Nakon ocjene ambasadora SAD u Skoplju Jessa Bailyja i šefa misije EU Aiva Orava da nisu ispunjeni uslovi za održavanje kredibilnih izbora za utvrđeni datum, 24. april, izbori su pomjereni za 5. juni, odlukom poslanika vladajuće većine u jednodomnom Sobranju (parlament), koju čine VMRO-DPMNE Nikole Gruevskog i Demokratska unija za integraciju (DUI) Alija Ahmetija, bez glasova opozicionog SDSM-a Zorana Zaeva.

Lider makedonske opozicije smatra da je do odgađanja izbora došlo zbog problema u vezi sa provjerom i pročišćavanjem biračkog spiska te reformi u sferi medija.

"Na biračkom spisku je bilo 1.812.000 glasača, sada je, navodno nakon pročišćavanja biračkog spiska, njih 1.817.000 - što znači pet hiljada više glasača. Kakvo je to pročišćavanje? Birački spisak se treba smanjiti na 1.500.000 glasača koji žive u Makedoniji. Reforme u medijima nisu slučajne. Mediji satanizuju opoziciju, a veličaju vladu. Ne postoji jednak tretman svih sudionika u društvu, a to su potvrdili i 'Freedom House' te 'Reporteri bez granica'. Krajnji cilj političkog dogovora je izraz slobodne volje građana za jedan pravedan izborni proces. Ovo je prvi korak za povratak u normalno stanje i povratak državnih institucija građanima", kazao je Zaev. 

Govoreći o saradnji sa albanskom Demokratskom unijom za integraciju (DUI), koja je u vladajućoj koaliciji, Zaev je podsjetio da ni ona nije bila pošteđena političkih "bombi", ali potencira da trenutno njegova partija ima dobru saradnju sa albanskim opozicionim strankama. O mogućoj koaliciji pregovaraće se nakon što bude izvjesno održavanje izbora, dodao je Zaev. 

Uticaj velikih sila

Vezano za prisustvo i uticaj međunarodne zajednice u rješavanju političke krize u Makedoniji, a osvrnuvši se na komentare predsjednika Ivanova da se pojedini predstavnici stranih zemalja i "previše miješaju u unutrašnje poslove zemlje", Zaev je istakao da su političke stranke te koje su pozvale predstavnike međunarodne zajednice da učestvuju u pregovorima. 

"Dopustio je sebi da izaziva međunarodnu zajednicu koju smo sami pozvali. Međunarodnu zajednicu, koju predstavlja EU i SAD, pozvali smo sami, opozicija i vlast, kako bi pomogle, i to čine u skladu sa Ustavom, zakonima i međunarodnim rezolucijama, deklaracije koje je naš Parlament usvojio", istakao je predsjednik SDSM.

Međutim, ne smatra da velike sile, poput SAD-a i Rusije, čiji su odnosi poremećeni zbog razlitičitih stavova po mnogim pitanjima na međunarodnom planu, imaju bilo kakav interes da svoje snage odmjere na ovim prostorima gdje je i Makedonija. Smatra da je Makedoniji potrebno prijateljstvo i sa Zapadom, odnosno sa EU, i sa Rusijom.

Za sjutra su najavljeni novi pregovori između četiri najveće partije u Makedoniji pod pokroviteljstvom EU-a. Lider Socijaldemokratskog saveza Makedonije postavio je uslove za njihov odlazak na sastanak u Beč, na koji je makedonske stranke pozvala Evropska komisija i nekoliko zastupnika Evropskog parlamenta.

"U ovom trenutku, Parlament Republike Makedonije je raspušten, raspisani su izbori i abolirani su najveći kriminalci u zemlji. Šta da tražim u Beču u ovakvim okolnostima? Da poboljšam uslove za održavanje izbora? To sigurno neću uraditi. Ukoliko odlučimo ići, uslov će biti da se abolicija poništi, suspenduju izbori i odgodi sve dok se ne stvore uslovi za održavanje kredibilnih, demokratskih i fer izbora“, poručio je Zaev u razgovoru za AA.