Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u zapadnim civilizacijama, najviše visoki krvni pritisak, arterioskleroza, infarkt miokarda i moždani udar.
Redovno sprovođenje vježbi izdržljivosti koristeći vožnju biciklom, plivanje, hodanje rezultuje velikim kardiovaskularnim, mišićnim i metaboličkim prilagodbama koje vode povećanju radnih kapaciteta i izdržljivosti, a kod toga i pozitivni učinak na srčanu frekvencije i krvni pritisak. Te adaptivne koristi počinju rasti kod vježbanja gdje je srčana frekvencija 60 % maksimalne, 30 minuta, četiri puta godišnje.
Vožnja bicikla na lagan način sagorijeva kalorije i suvišne masnoće zbog čega se preporučuje onima koji žele skinuti koji kilogram viška. Žena koja ima oko 60 kilograma skinuće čak 480 kalorija za 60 minuta vožnje, ako vozi prosječnom brzinom od 20 do 25 km na sat. Što je brža i intenzivnija vožnja, troši se više kalorija, ali stručnjaci ne preporučuju prevelike napore nego postepeno povećavanje brzine i intenziteta da se organizam ne bi suviše opteretio. Neka istraživanja pokazuju da ljudi koji voze desetak kilometara, dva puta sedmično, sagore i do pola kilograma masnih naslaga mjesečno.
Kada odlučite voziti bicikl, odaberete najbolji model i postavite ga, počnite s laganom vožnjom ne duže od 20 minuta, dva puta sedmično. Kada vam to više ne bude bilo naporno, povećajte frekvenciju na 3 do 4 puta sedmično. Tek onda slijedi povećanje vremena koje provodite u vožnji. Postepeno vozite sve duže i duže, a tek kada ni to ne bude bio problem, možete razmisliti o mijenjanju trase, odnosno o malo intenzivnijoj i napornijoj vožnji (s većim opterećenjem, uzbrdo ili na neravnoj podlozi).
(Izvor:kolektiv.me)
