Djelovi mozga odgovorni za rasuđivanje, strah i negativne emocije prestaju da rade u blizini osobe u koju smo zaljubljeni, zbog čega se često upuštamo u romanse sa osobama koje nisu baš idealne. Do ovog privremenog ludila dolazi zbog iskonske želje za reprodukcijom, smatraju stručnjaci.

Naučnici su počeli da otkrivaju misteriju koju niko do sada nije uspio potpuno da definiše – ljubav! Nove tehnologije omogućile su im da proniknu u suštinu procesa koji se dešavaju u mozgu kada se zaljubimo.

Skeniranjem je utvrđeno koje se regije mozga aktiviraju i, još važnije, koje se gase tokom udvaranja.

Frontalni korteks, veoma važan za rasuđivanje, potpuno se isključuje kada se nalazimo u blizini osobe koja nam se dopada zbog čega prestajemo da sumnjamo i kritički razmišljamo, pokazalo je snimanje magnetnom rezonancom.

Semir Zeki, profesor na Londonskom univerzitetskom koledžu, smatra da se mozak ovako ponaša zbog više biološke svrhe – mogućnosti reprodukcije.

Pored odlučivanja, primjećeno je da su oslabljeni i dijelovi mozga kojima se kontrolišu strah i negativne emocije. Zbog toga lakše dolazi do fizičkog kontakta dvije osobe, ali i zanemarivanja svih savjeta prijatelja da „nije on(a) za tebe".

Uprkos tome, u poslovnom okruženju zaljubljene osobe mogu sasvim normalno da rasuđuju i donose odluke. Stanje se mijenja jedino kada se u blizini pojavi predmet požude.

Rezultati istraživanja su, takođe, pokazali da se nivo dopamina, hemijske supstance koja se nalazi u mozgu, povećava kada smo zaljubljeni. Ta supstanca ima presudan uticaj na osjećanja zadovoljstva i bola, a povezana je sa željom, privlačnošću i euforijom.

Sličan efekat kao ljubav na nivo dopamina ima i uzimanje određenih narkotika poput kokaina.

(Izvor:kolektiv.me)