Najčešće se odgovori na ovo pitanje traže u faktorima kao što su procenat masti u tijelu (veća koncentracija tjelesnih masti izoluje tijelo i dovodi do njegovog bržeg pregrijavanja) i aerobna kondicija (što je veća, to ćemo se manje znojiti).
Međutim, Metju Kramer sa Univerziteta u Otavi i Oli Džej sa Univerziteta u Sidneju predstavili su na nedavnom skupu na Američkom koledžu za sportsku medicinu nove zaključke vezane za ovu pojavu.
Oni smatraju da prethodne studije nisu uzele u obzir činjenicu da aerobna kondicija (VO2 max) i tjelesna mast mogu da se povežu sa drugim faktorima. Ljudi sa većom količinom tjelesnih masti uglavnom su i teži pa se postavlja pitanje- da li je samo izolaciono svojstvo tjelesnih masti to koje pregrijava tijelo i koje dovodi do znojenja ili je u pitanju činjenica da biti veći/krupniji znači i sa sobom nositi i pokretati znatno veću masu.
U isto vrijeme, ljudi sa većom aerobnom kondicijom (koja se definiše kao maksimalna količina kiseonika koju mišići mogu koristiti po kilogramu tjelesne mase) uglavnom su ujedno i manji/sitniji. Dakle, možda je upravo veličina tijela ta koja pravi razliku!
ISTRAŽIVANJE
Kako bi ispitali koji faktori najviše utiču na pojavu znojenja, Kramer i Džej su okupili 28 volontera različitih tjelesnih dimenzija i različitih nivoa fizičke spreme i sproveli ih kroz seriju šezdesetominutnih testova vožnje bicikla, mjereći pritom nivoe znojenja i promjene u tjelesnoj temperaturi kod njih. Promjena u tjelesnoj temperaturi, većim dijelom je objašnjena količinom toplote koju su učesnici proizveli u toku okretanja pedala po jedinici tjelesne mase bez efekta izolacije.
Ovo istraživanje dovelo je do zaključka da se dva čovjeka iste težine, vozeći bicikl istom brzinom, zagrijavaju na isti način, čak iako je jedan od njih mršav i visok, a drugi gojazan i nizak.
Taj zaključak može se prenijeti i na ukupan nivo znojenja. Važno je napomenuti da ovaj zaključak nije u neskladu sa uobičajenom pretpostavkom da se ljudi sa velikom količinom tjelesnih masti znoje više. Ali to nije posljedica posebnih termičkih svojstava masti već činjenice da je ljudima sa većom masom potrebno više energije da bi pokretali sopstvenu težinu.
S druge strane, ljudi sa većom aerobnom kondicijom zapravo se više znoje i to zbog činjenice da obavljaju veći posao, a ne zbog nekog drugog, magičnog svojstva VO2 max.
Na kraju, ako želite da znate da li ćete se i koliko znojiti u toku toplog, ljetnjeg dana, jednostavna pravila sa početka teksta nisu pretjerano korisna. Postoje velike promjenljivosti u odgovorima na pitanja tjelesne termoregulacije da je nedovoljno prosto se osloniti na sopstveno iskustvo ili na proste testove kao što je mjerenje tjelesne mase prije i poslije trčanja da bismo shvatili koliko tečnosti smo izgubili.
Komentari