On tvrdi da pravosudni sistem već duže vrijeme marginalizuje obim prevara žiranata, jer se "presude donose na bazi nepotpunog činjeničnog stanja, a od žiranta se skriva dokumentacija iz njihovih kreditnih dosjea". 

Neosnovane tužbe 

- Tužioci najveći broj prijava odbacuju kao neosnovane, a ako ih i procesuiraju, onda optužbe podižu samo po osnovu obmane pri dobijanju kredita, a ne istovremeno i po osnovu nesavjesnog rada bankarskog službenika. S druge strane, sudovi presude protiv žiranata baziraju isključivo na ugovoru o jemstvu i mjenici, a zanemaruju svu ostalu relevantnu činjeničnu argumentaciju - ističe Nikić. 

Prema podacima Udruženja žiranata, na 30.000 stanovnika dolazi skoro 1.700 prevarenih žiranata. Od ukupnog broja žiranata na nivou BiH, procjenjuje da ih se trenutno pet posto nalazi u nekoj od faza parničnog ili krivičnog postupka, a to je brojka od 10.000 ljudi. 

Od tog iznosa, navodi Nikić, svaki deseti žirant inicijator je tužbe za prevaru, dok su ostalih devet pasivna, odnosno tužena strana, jer su ih tužile banke ili mikrokreditne organizacije. 

On ističe kako je praksa takva da u slučajevima kada su žiranti tužili dužnika i banku za prevaru, tužioci rijetko procesuiraju bankarskog službenika, a podižu optužnice samo protiv dužnika. 

Propusti agencija

 - Tako dužnici dobijaju uslovnu presudu od šest mjeseci zatvora ako u periodu od jedne godine ne naprave novu prevaru! Žirantima tako ostaje nova borba da dokazuju i odgovornost bankara. Mi njima preporučujemo da, u takvim slučajevima, protiv tužioca i sudija podnesu prijave Visokom sudskom i tužilačkom sudu BiH - navodi Nikić. 

On ističe da se propusti u vezi s kontrolom procedura kod odobravanja kredita trebaju pripisati i enitetskim agencijama za bankarstvo te resornim ministarstvima finansija, kojima ove agencije odgovaraju za svoj rad.

(Izvor:Avaz)