"Nezavisnost se u svakom slučaju isplatila, na to možemo da budemo ponosni“, kaže bivša premijerka Hrvatske Jadranka Kosor povodom 25 godina nezavisnosti njene zemlje, prenosi Tanjug. 

"U svakom slučaju se isplatilo“, podjednako je siguran i prvi predsjednik nezavisne Slovenije Milan Kučan za koga je najvažniji argument za to što Slovenija od tada može da odlučuje o svojoj sudbini.

Posljednji jugoslovenski a zatim i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić pak tvrdi da je raspad Jugoslavije nakon proglašenja nezavisnosti Slovenije i Hrvatske, bio i u Bosni i Hercegovini moguć bez nasilja.

Ipak, u BiH je život izgubilo 100.000 ljudi, a stotine hiljada su protjerane. 

On je još 1991. godine predložio da sve republike bivše Jugoslavije odmah proglase nezavisnost i formiraju konfederaciju na „probno vrijeme“ od tri do pet godina, objašnjava Mesić.

Mesić kaže da je njegov predlog propao jer ga je spriječio Slobodan Milošević čiji je cilj, kako tvrdi, bio "da na ruinama Jugoslavije stvori Veliku Srbiju".

Prema njegovim riječima, Milošević je svoje sunarodnike u srpskim dijelovima Hrvatske i BiH podstakao na rat i time izazvao veliko krvoproliće. 

Slovenija i Hrvatska u međuvremenu su članice EU i NATO, navodi Dojče vele opisujući trenutnu situaciju u tim zemljama.

U Hrvatskoj, kako se kaže, najveća stranka HDZ podstiče na vraćanje u prastare ideološke bitke, a njena politička desnica ponovo koketira s fašističkom hrvatskom državom iz Drugog svjetskog rata. 

Socijaldemokratska opozicija u očima HDZ-a predstavlja „djecu komunizma“, navodi Dojče vele.

I u Sloveniji se otvaraju stari frontovi, kaže se u analizi i podsjeća da je lider opozicije Janez Janša, koji je prije 25 godina bio prvi ministar odbrane nezavisne Slovenije, upravo pokrenuo sudski postupak protiv svog najvećeg suparnika Kučana optužujući ga za "veleizdaju".

"Njegov koncept je ipak samo revanšizam“, kaže Kucan. „Prije 25 godina vladalo je veliko jedinstvo između političara i građana o ostvarivanju nezavisnosti“, kaže Kucan.

On kaže da konfrontacija sa komunizmom koji ne više ne postoji, blokra pogled u budućnost, što je "jednostavnije nego ponuditi viziju za budućnost".

U tom sukobu između ljevice i desnice u Sloveniji, koji se stalno ponavlja, riječ je čak i o njihovoj ulozi u Drugom svjetskom ratu.

Građani Slovenije umorni su od te jalove diskusije što je, prema ispitivanjima javnog mnjenja, povećalo broj onih koji osjećaju nenaklonost prema političarima i kojih ima skoro 70 odsto, navodi Dojče vele.