Tribine, protestne šetnje, projekcije filmova koji prikazuju težak položaj žena u društvu pravi su način na koji treba da se proslavi Osmi mart. Danas se u Srbiji održava preko 20 različitih događaja kojima će feministkinje i lezbijke širom naše zemlje ukazati na probleme sa kojima se suočavaju današnje žene!

S godinama, Osmi mart je izgubio na svom primarnom značaju. I dok ga većina pripadnica nježnijeg pola doživljava kao savršen povod za darivanje i primanje poklona, 1911. godine, kada je uveden, imao je samo jedan cilj – da promjeni ugrožena ekonomska, socijalna i politička prava žena.

Današnje feministkinje i pripadnice lezbijske populacije doživljavaju ovaj datum baš kao i Klara Cetkin na početku 20. veka. Osmi mart se, u njihovim krugovima, poštuje kao deo tradicije i kao uspomena na hrabre žene koje su započele istorijsku borbu za ženska prava.

- Nažalost, u posljednje vrijeme se Osmi mart doživljava vrlo trivijalno, sa svim tim poklonima i cvijećem koje se daruje ženama. Ovaj datum izgubio je svoje primarno značenje, a to je borba protiv ekonomske i političke nejednakosti među polovima koja i dan-danas ne jenjava – rekla je Dragana Todorović, stručna saradnica Zavoda za ravnopravnost polova.

Ovaj praznik ustanovljen je još na početku dvadesetog vijeka, kada su radnice tekstilnih i drugih industrija organizovale čitav niz akcija i protesta, sve u cilju poboljšanja položaja, većih plata i boljih radnih uslova. Danas, prema riječima Todorovićeve, status žena u svijetu, kao i Srbiji i dalje je u velikoj mjeri ugrožen i nije pretjerano poboljšan, kada se situacija sagleda od 1911. godine pa do danas.

- Bez obzira na to što u Srbiji postoji zakonodavstvo koje zabranjuje diskriminaciju, status žena je izuzetno nepovoljan. Loša situacija je prisutna u svim sferama, počev od zdravstva, preko zaposlenja, pa sve do istopolnih zajednica koje postoje, ali koje su u zemlji Srbiji u potpunosti nevidljive jer nisu donijeti zakonski okviri koji ih regulišu.

Prije tačno 103 godine, osmomartovski praznik obilježavalo je više od milion ljudi širom Austrije, Nemačke, Švajcarske i Danske. Danas, ovaj dan predstavlja globalni fenomen koji je u velikoj mjeri izgubio svoju političku notu i koji je postao prilika da muškarci iskažu ljubav svojim bliskim ženama. Međutim, srpske žene koje se zalažu za jednaka prava među polovima, a između ostalog i seksualne slobode, nikada nisu izgubile iz vida njegov primarni značaj. Iako podjednako reaguju na poklone, bilo da oni dolaze od muškaraca ili žena, feministkinje i žene koje imaju afinitete ka istom polu, poklone i romantiku ostavljaju za Dan zaljubljenih, a Osmi mart proslavljaju u pravom duhu feminističkog pokreta.

- Tribine, protestne šetnje, projekcije filmova koji prikazuju težak položaj žena u društvu pravi su način na koji treba da se proslavi ovaj dan. Danas se u Srbiji održava preko 20 različitih događaja kojima će feministkinje i lezbijke širom naše zemlje ukazati na probleme sa kojima se suočavaju današnje žene. U velikoj mjeri se i dan-danas radi o istim problemima jer nije došlo do nekih značajnijih promena – poručuje naša sagovornica.

Svaka medalja ima dvije strane. Mišljenja o Danu žena nisu podijeljena samo u Srbiji, već i širom planete. U Italiji muškarci na današnji dan poklanjaju ženama mimoze, čuvene sovjetske ženske biljke, koje su, uz čokoladu, među najzastupljenijim poklonima i u Rusiji i Albaniji. U Poljskoj se na Međunarodni dan žena organizuje marš feministkinja. U republikama bivše Jugoslavije, ali i u Brazilu, Moldaviji, Mađarskoj i Poljskoj preovladava običaj da se ženama poklanjanja cvijeće, dok u Portugaliji žene isključivo praktikuju ženske zabave, na kojima je muškarcima ulaz strogo zabranjen. Bez obzira na to da li se na Osmi mart gleda kao na vid borbe ili priliku za dijeljenjem poklona, veličinu žene treba sagledati, počev od nježnosti pa sve do njene snage.

(Telegraf)