Nezavisna zdravstveno-informaciona mreža SteadyHealth je sprovela veliko istraživanje o dojenju na teritoriji Crne Gore, Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koje je ukupno obuhvatilo 1000 majki. 

U anketi u kojoj  je učestvovalo 200 majki iz Crne Gore, SteadyHealth je utvrdio da štetne bolničke prakse predstavljaju glavnu prepreku majkama da doje svoje bebe u prvih šest mjeseci njihovog života, a u skladu sa preporukama Svjetske zdravstvene organizacije. 

Iako skoro 97 procenata crnogorskih majki počne da doji, samo 27,4% majki koje su učestvovale u istraživanju je izjavilo da su dojile svoje bebe do šestog mjeseca njihove starosti.

Šta može da objasni tako značajnu razliku između broja žena koje počnu da doje i onih koje to nastave i nakon šestog mjeseca djetetovog života?

Podaci SteadyHealth-a otkrivaju da su štetne zdravstvene prakse — kao što su hranjenje novorođenčadi adaptiranim mlijekom bez pristanka roditelja, odvajanje novorođenčadi od majki u bolničke jasle, vršenje pritiska na majku da koristi adaptirano mlijeko, odbijanje pomoći majkama koje je traže – široko rasprostranjene na ovim prostorima, a pri tome je samo 22,7% majki u crnogorskim bolnicama dobilo adekvatne savjete vezane za dojenje.

Autor istraživanja, Olivija Maloj je kazala da je od svih zemalja koje su bile obuhvaćene istraživanjem, u Crnoj Gori  majke u najvećem broju pratile smjernice Svjetske zdravstvene organizacije u pogledu dojenja djece u prvih šest mjeseci njihovog života.

Maloj napominje da je u Crnoj Gori srazmjerno manji broj majki prestao da doji iz straha da će ostati bez mlijeka.

"Uprkos činjenici da su majke u Crnoj Gori izložene istim štetnim zdravstvenim praksama na koje smo naišli u Srbiji, BiH i Hrvatskoj, čini se da imaju više povjerenja u svoje tijelo, stoga se lakše odlučuju da doje, a korijene toga možemo potražiti u činjenici da je Crna Gora tradicionalno veoma patrijarhalna zemlja, posebno u odnosu na druge zemlje obuhvaćene istraživanjem.”, kazala je Maloj.

Ana Vujnović, iz nevladine organizacije “Roditelji”, kazala je da zdravstveni radnici u crnogorskim bolnicama “često preporučuju hranjenje putem formule iako prije toga nisu razmotrili nijedan drugi faktor djetetovog razvoja, osim promjene u težini”.

“Ukoliko majka pokaže ikakav znak bolesti, pa čak i obične prehlade, povišene temperature, ili mastitisa, najčešće joj se savjetuje da prestane da doji.”, istakla je Vujnović.