Prelazak na ljetnje računanje vremena kratkoročno znači za jedan čas kraći san, ali dugoročno donosi duže trajanje dana u toku šest mjeseci od kraja marta do kraja oktobra.

Međutim, naučna istraživanja pokazala su da će pomjeranje časovnika sa 2.00 na 3.00 časa u nedjelju, 26. marta, vjerovatno rezultirati povećanjem broja srčanih i moždanih udara, izazvati rast broja automobilskih nesreća i smanjiti radnu efikasnost.

Naučnici smatraju da to neće rezultirati smanjenjem potrošnje električne energije, suprotno nekadašnjim vjerovanjima.

Oni tvrde da čak i manji poremećaji ustaljenih obrazaca spavanja mogu imati značajne posljedice.

"Naša studija ukazuje na to da nagle, pa i male promjene ritma sna mogu imati štetan efekat", istakao je Amnit Sandu sa Univerziteta u Koloradu, čija je studija bolničkih podataka otkrila skok broja srčanih udara za 25 odsto u ponedeljak, dan nakon početka ljetnjeg računanja vremena.

Ljetnje računanje vremena, koje ove godine traje do 29. oktobra, usvojeno je za vrijeme Drugog svjetskog rata kao mjera štednje struje. Logika je bila da duže trajanje dana znači da će ljudi manje vremena provoditi uz električnu rasvjetu.

Praksa se ustalila u većem dijelu Sjeverne Amerike i Evropi, ali ne i u većini drugih zemalja svijeta.

Blic