To ulje sadrži zasićene masne kisjeline koje mogu podići nivo "lošeg holesterola", stoji u smjernicama Američkog udruženja za srce.

Kokosovo ulje obično se prodaje pod oznakom zdrave namirnice i neki tvrde da su njegove masti bolje od ostalih zasićenih masnih kiselina.

AHA tvrdi da za to nema naučnih dokaza.

Životinjske masti ili loj obično se smatraju štetnima za zdravlje, dok se biljna ulja, poput maslinovog i suncokretovog, drže boljim opcijama.

Teorija se temelji na tome koliko sadrže određene vrste masnoće, zasićenih masnih kisjelina.

Konzumacija hrane bogate zasićenim masnim kisjelinama može povisiti nivo "lošeg ili LDL holesterola" u krvi, što može dovesti do začepljavanja žila i povećati rizik moždanog i srčanog udara.

Prema AHA-i, 82 posto masti u kokosu čine zasićene masne kisjeline. To je više nego u puteru (63 posto), goveđem loju (50 posto).

Neki ljudi smatraju da kombinacija masnoća čini kokosovo ulje zdravim, no stručnjaci kažu da za to nema uvjerljivih dokaza. 

Zato savjetuju da se ograniči unos zasićenih masnih kisjelina, zamijenjujući neke od njih nezasićenim uljima biljnog porijekla, poput maslinovog i suncokretovog.

Radiosarajevo.ba