Prateći 130.000 ljudi u 17 zemalja, kako bogatih tako i siromašnih, istraživanje je otkrilo da fizička aktivnost, bez obzira da li se radi o odlasku u teretanu, hodanju do posla ili obavljanju kućnih poslova, produžava život i smanjuje bolest, prenosi N1info.

Naučnici prevođeni specijalistom za bolesti srca Skotom Lirom u bolnici St. Paul u Kanadi utvrdili su da postoji veza i s dužinom vremena provedenog u aktivnostima. Što više ljudi vježbaju, to su manji njihovi rizici za bolest srca i prijevremenu smrt.

Nije utvrđeno da postoji "učinak plafona" odnosno visokog nivoa aktivnosti nakon kojeg rizik prestaje da se smanjuje i “nema rizika povezanih sa ekstremno visokim nivoima fizičke aktivnosti” koje su definisane kao više od 2.500 minuta ili 41 sat aktivnosti nedjeljno.

Kardiovaskularne bolesti vodeći su svjetski uzrok smrtnosti i veliki ekonomski teret u liječenju za one koji ih razviju. U 2016. godini odnijele su 9,48 miliona života širom svijeta.

“Hodanje u trajanju od samo 30 minuta dnevno ima značajne koristi a veći nivo fizičke aktivnosti povezan je s još i nižim rizikom”, kazao je Lir komentarišući rezultate istraživanja objavljenih u medicinskom časopisu "Lancet".

On napominje da neke mjere za prevenciju ili liječenje srčanih bolesti poput ljekova ili konzumiranja više voća i povrća nisu dostupne najsiromašnijima, ali da je hodanje besplatno i donosi velike zdravstvene koristi.

Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da odrasli starosti od 18 do 64 godine provedu nedjeljno najmanje 150 minuta u umjerenim aerobnim aktivnostima, kao i vježbama jačanja mišića najmanje dva dana nedjeljno.

Stručnjaci procjenjuju da gotovo četvrtina svjetskog stanovništva ne ispunjava te preporuke.

Lirov tim kazao je da rezultati njihovog istraživanja sugerišu da bi, kad bi svo stanovništvo ispunilo preporuke, bila spriječena svaka dvanaesta preuranjena smrt na svijetu a bilo bi spriječeno i 4,6 posto srčanih bolesti.