Strah da muškarci ubrzano postaju neplodni nije novost. Na takvu mogućnost ukazivale su već i neke ranije studije. Međutim, u novom istraživanju – meta-analizi više studija - sprovedenih u Sjevernoj Americi, Evropi, Australiji i Novom Zelandu, problem pada broja spermatozoida utvrđen je vrlo pouzdano.

Pritom je zanimljivo da su istraživanja otkrila da isti trend ne postoji u drugim dijelovima svijeta – u Južnoj Americi, Africi i Aziji. No u tim krajevima nije sprovedeno dovoljno istraživanja da bi se mogao izvesti jednako pouzdan zaključak.

Uzrok je u okolini

Ključni razlog za pad, kojem se ne vidi usporavanje ili kraj, povezan je s brojnim uticajima u okolini na koje su posebno osjetljivi muški fetusi. Na primjer, bisfenol A, koji se koristi u proizvodnji polikarbonatne plastike i poliepoksida, štetan je za plodnost, a loše djelovanje imaju i pušenje i prekomjerna težina.

„Broj spermatozoida i drugih parametara sjemena uvjerljivo je povezan s brojnim uticajima u okolini, uključujući hemikalije koje uzrokuju poremećaje u radu endokrinih žlijezda, pesticide, vrućine i životni stil, uključujući prehranu, stres, pušenje i tjelesnu masu“, pišu autori rada koji je objavljen u časopisu Human Reproduction Update.

Prema rezultatima, koji su prikupljeni od 1971. do 2011., broj spermatozoida zapadnjaka niži je 59,3% dok su koncentracije sperme pale 52,4%.

Mali broj spermatozoida nije neplodnost

Nijesu saglasni svi stručnjaci s navedenim projekcijama, barem ne u potpunosti. Naime, neki ističu da taj broj kod svakog muškarca varira. Među ostalim, on će zavisiti o intervalu između posljednjeg snošaja i obavljanja testiranja.

Neki stručnjaci takođe ističu da se pad broja spermatozoida ne može poistovjetiti s neplodnošću jer je teško definisati broj s kojim ona započinje.

Osim toga plodnost ne zavisi samo o broju spermatozoida.

Index.hr