“Pisanje projekta je u toku tako da vam ne mogu reći detalje o samim knjižicama. Prema planu aktivnosti realizacija projekta bi trebalo da počne sljedeće godine. Do kraja 2018. godine bi trebalo da većina starih knjižica bude zamijenjena elektronskim”, kazao je Čirgić.

Sistem elektronskih knjižica je već zaživio u regionu, čime je smanjena mogućnost zloupotreba, ali i omogućena bolja naplata doprinosa.

Podsjećamo, direktor Doma zdravlja Podgorica Nebojša Kavarić ranije je DN kazao da su prednosti elektronske knjižice brojne, te da u toj zdravstvenoj ustanovi jedva čekaju da projekta zaživi.

“Jedva čekamo da se oslobodimo što više papira jer imamo kao prvo ogromne troškove. Kao drugo, komfor pacijenata nije dobar sa gomilom papira. Gube se, uništavaju se, zauzimaju prostor. Mi imamo ogromne troškove zbog papirnih uputa, izvještaja, kartona. Dakle, uvođenjem elektronskih knjižica će ušteda biti bolja, a zloupotreba će biti manje. Samim tim će efikasnost i praćenje sistema biti mnogo bolji”, kazao je Kavarić.

I predsjednica Sindikata zdravstva Ljiljana Krivokapić je kazala da će uvođenje elektronskih knjižica značajno olakšati procedure pacijentima.

“To znači da vi kada uradite na primjer laboratorijske analize u Domu zdravlja i ako je to isti dan, ili u razmaku od sat vremena urađeno, vi ne morate u bolničkim uslovima to ponavljati. Vi tu laboratoriju imate odmah prikazanu, tako da se samo kasnije rade dodatne analize, uštedite reagensu, uštedite sve ono što je bilo dobro, a ne morate ponavljati”, kazala je Krivokapić.

Ipak, kao i u regionu i kod nas su mogući loši primjeri i otpor. Tako je Krivokapić istakla da ostaje da se razmotri da li, kao hitan slučaj, pacijent ima pravo da bez ikakve zaštite i dokumenata bude primljen.

“To i dalje ostaje preko hitnih službi. Sve u roku od 24 sata se smatra hitnim slučajem i on je svuda u svijetu tretiran kao urgent i on ne mora ni da ima zdravstveni dokument, on se mora pogledati. Dakle, moraju mu se zdravstvena i terapijska usluga ukazati. Ono što će možda biti problem je što veliki broj naših osigurnika nema redovno uplaćivanje zdravstvenog osiguranja”, napominje Krivokapić.

CdM/Dnevne novine