Ovaj dan ustanovljen je kao praznik Arhangela Mihaila u vrijeme Silvestera Prvog Rimskog (314-335) i Patrijarha Aleksandra Aleksandrijskog (326). Izabran je novembar, jer se zna da je Bog stvarao svijet na ovaj dan u martu, a kako ima devet činova anđelskih, počasni deveti mjesec od marta do novembra posvećen je Arhangelu Mihailu. Arhangel Mihailo je prvi među Anđelima, i vojvoda anđelske, nebeske vojske. Njegovo ime na jevrejskom znači ravan Bogu.

Mnoga su narodna vjerovanja ο ovom Anđelu. Kažu da on obilazi sve bolesnike i ako stane kod nogu - nije dobro, a ako je kod glave – bolesnik će ozdraviti.

Slavi se u jesen, a po narodnom vjerovanju to je zato što kad su sveci dijelili uloge, Arhanđel Mihailo dobi jesenje i zimsko vrijeme. Vrijeme zime i zimske teškoće. Govori se da u ovo vrijeme Arhanđel luta svetom obučen u prosjaka da izgrdi nevjernike i pomogne nevoljnicima.

Arhangel Mihailo je predstavljen kako u svojoj desnoj ruci drži koplje kojim popire Lucifera, a u lijevoj palmovu grančicu. On se smatra čuvarem vjere pravoslavne i borcem protiv jeresi.

Jedno narodno vjerovanje kaže da se prema vremenskim uslovima na ovaj dan, može odrediti kakva će biti godina. Kaže se: Kakvo je vrijeme na Aranđelovdan, tako će biti tokom cijele zime i proljeća! 

Postoji vjerovanje i običaj kod mnogih hrišćana koji slave svetog Mihaila, da, pošto ga smatraju živim svetiteljem, ne sprema se žito, što je neopravdano i netačno. Neophodno je pripremiti žito za slavu, jer svi svetitelji i svi umrli živi su pred Bogom.

Prema vjerovanjima,  djevojke na ovaj dan ne valja da uzimaju ručne radove u ruke, da šiju i pletu. Ali u narodu je ostalo ustaljeno vjerovanje da je ovo najbolji dan za novi početak.

Svetom arhangelu Gavrilu je dobro da se mole nerotkinje, jer se vjeruje da on donosi "blage" i lijepe vijesti.

Sveti arhangel Mihailo, prisutan ne samo u hrišćanstvu već i u svim religijama, obilježen je crvenim slovom u bogoslužbenom kalendaru SPC.