Razumijevanju problema siromaštva djece potrebno je pristupiti iz konteksta ostvarivanja ljudskih prava, odnosno Konvencije o pravima djeteta koja naglašava da svako dijete, pa tako i ono koje živi u uslovima  siromaštva, ima pravo na ostvarivanje osnovnih građanskih, ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava, ističu iz Banke hrane povodom Međunarodnog dana djeteta.

Na ovaj dan, dodaju, na poseban način treba gledati na prava djece i adolescenata na najsiromašnijim područjima na svijetu.

Iz ove humanitarne fondacije podsjećaju da je 2012. godine urađena prva studija UN o siromaštvu djece u Crnoj Gori  gdje smo vidijeli  da djeca  čine većinu ljudi koja žive u siromaštvu. 

"U Crnoj Gori više od 15.000 djece živi u siromaštvu.Siromašna djeca dolaze najčešće iz višegeneracijskih porodica sa troje i više djece, to su  djeca samohranih roditelja,djeca u porodicama  bez zaposlenih, u porodicama  korisnika materijalnog obezbjeđenja porodice kao i djeca bez odgovarajuće roditeljske brige, djeca s teškoćama u razvoju i djeca romske nacionalne manjine.Djeci iz ovih porodica Banka hrane najčešće pruža pomoć u vidu hrane, garderobe, obuće i sl. 

Ostaviti djecu da žive u siromaštvu, ne pomoći im, ne dati im podršku vrlo često može voditi tome da ta djeca ostanu živjeti u siromaštvu, da odrastu u ljude koji nemaju radnu kvalifikaciju, koji nemaju zvanje koje će im omogućiti pronalazak posla koji će im osigurati pristojnu platu  od koje mogu živjeti.Tako se stvara ciklično siromaštvo koje se prenosi sa generacije na generaciju", upozoravaju iz Banke Hrane.

Napominju da mnogo djece u Crnoj Gori živi  u takozvanom relativnom siromaštvu, što znači da je životni standard djeteta daleko od onog što se smatra normalnim stilom života djece u društvu.

"Prihod porodice je veoma važan za procjenu stepena ugroženosti porodice ali na njega  utiče i dostupnost  ustanovama  zdravlja  i obrazovanja. Prihod se  mora regilisati  kroz porast zapošljavanja, makroekonomske stabilnosti i razvoj. Obrazovne  ustanove, škole, vrtići, zdravstvene ustanove se moraju učiniti dostupnijim siromašnim porodicama. Djeca su posebno zavisna od svojih roditelja , stoga se u rješavanju problema siromaštva djece, djeca ne mogu posmatrati  kao izolovani  subjekti", smatraju iz Banke Hrane.

Smatraju da je potrebno uvesti nultu stopu poreza na dječji hranu kao i minimilizovati stopu poreza na dječju garderobu i obuću. 

Takođe, stava su i da dječji dodatak mora biti zadovoljavajućeg iznosa novca i obavezujući  što bi značilo da bude neka vrsta sigurnosti za svu djecu koja dolaze i socijalno ugroženih  porodica.

U Crnoj Gori se pojavilo  tzv. „novo siromaštvo“ koje je povezano s ekonomskom krizom, porastom nezaposlenosti, nesigurnim zaposlenjem, financijskom nesigurnosti, prezaduženosti, navode iz Banke Hrane.

" „Novo siromaštvo“ odnosi se  i na obrazovano stanovništvo iz urbanih sredina koje više nije u stanju održati dosadašnji životni standard te žive u financijskoj nesigurnosti i sve češće traže pomoć .Djeca koja žive u siromaštvu izložena su stigmi i neprihvaćanju od strane vršnjaka. Jedna od prioritetnih aktivnosti svih koji se bave djecom treba biti socijalno uključivanje siromašne djece i suprotstavljanje svakom obliku diskriminacije", navodi se u saopštenju.

Za efikasniju borbu protiv siromaštva djece i planiranja efikasnih programa pomoći i podrške, potrebno je unaprijediti  praćenja pokazatelja siromaštva djece i provoditi istraživanja, ističu. Takođe, neophodno je jačati partnerske odnose između organizacija civilnog društva, javnih ustanova i ustanova jedinica lokalne samouprave kako bi se izradili, realizovali i koordinirali programi pomoći siromašnim porodicama  sa djecom, a koji bi bili usmjereni smanjivanju i sprečavanju pojave siromaštva i socijalne isključenosti.

Ističu i da Vlada Crne Gore mora sistemski da riješi problem siromaštva uključujući i siromaštvo djece te da se na to obavezala potpisavši 17 ciljeva održivog razvoja   UN 2015. godine među kojima je prvi iskorjenjivanje siromaštva do 2030. godine.

"Strategija za borbu protiv siromaštva mora ugledati svetlost dana i ne razumijemo zašto se odlaže izrada ovako važnog dokumenta. Veoma je važno  da država  prepozna ranjivost siromašne djece i vrijednost ulaganja u djecu u najranijoj dobi, jer usmjeravajući sredstva u djecu radimo temelje za budućnost i gradimo društvo u kojem ćemo imati više obrazovanih ljudi, koji će onda na drugačiji način moći učestvovato  na tržištu rada, privređivati i doprinositi  boljitku društva u cjelini", kažu iz Banke Hrane.

Svi bi  trebalo da damo temi siromaštva djece  na značaju  kako bi  zajedno našli dobro rješenje za ovaj kompleksan problem jer, smatraju iz Banke Hrane, ukoliko siromaštvo nije aktuelna tema u društvu, onda je malo vjerovatno da će biti prioritet.

"Jedna  od preporuka vezanih uz borbu protiv dječjeg siromaštva je  omogućavanje siromašnoj djeci uključivanja u redovni program predškolskog obrazovanja , jer ono u nije samo socijalizacijski moment u životu jednog djeteta kojim razvijamo njegove potencijale, nego može biti u egzistencijalnom smislu dobra podrška optimalnom rastu i razvoju djeteta.
Jednako je  važno da djeca  iz socijalno ugroženih porodica u  školskom sistemu imaju besplatan obrok koji ne samo da će pomoći roditeljima u finansijskim smislu već će doprinijeti i  rastu  i razvoji kao i boljem uspjehu djece u nastavi. Besplatan prevoz  djece do škole je jedan od načina kako pomoći djeci iz socijalno ugroženih porodica da redovno pohađaju nastavu i ostvaruju bolje rezultate. Često djeca bez obrazovne podrške u ranijoj životnoj dobi postižu lošiji školski uspjeh i to se pripisuje njihovom intelektualnom kapacitetu, a zapravo vrlo često nema veze s tim.Potrebno je da im kao društvo obezbijedimo besplatne dopunske časove iz određenih predmeta u školi kao što to često imaju mogućnost djeca iz stituiranijih porodica.Podrška u nabavci knjiga i školskog programa je obavezujuća za zemlju koja odgovorno brine o djeci iz materijalno ugroženih porodica i ne samo za osnovnu školu", neki su od predloga ove humanitarne fondacije.