„Crna Gora i druge države Zapadnog Balkana definisale su obnovu i razvoj infrastrukture kao ključni prioritet budućeg razvoja. I tu nema nikakve dileme: bez obnovljene i modernizovane saobraćajne, energetske, telekomunikacione mreže ne možemo naprijed. Berlinski proces nam je otvorio evropske fondove za finansiranje infrastrukturnih projekata, a ovaj Mehanizam dopunjuje ove napore, uz slične ciljeve: ekonomski osnažiti zemlje Regiona kroz modernizaciju njihove ukupne infrastrukture“ – rekao je Marković obraćajući se u Budimpešti na plenarnoj sjednici sastanka predsjednika država ili vlada Kine i 16 zemalja Centralne i Istočne Evrope, saopštila je Vladina Služba za osnose sa javnošću.

Marković je rekao da u ovom kontekstu Crna Gora sa kineskim partnerima realizuje svoj ključni infrastrukturni projekat – gradi auto put od mora do granice sa Srbijom.

„Vjerujemo da će prva dionica biti završena u roku i već radimo na aranžmanu za nastavak gradnje druge dionice, po modelu privatno-javnog partnerstva“ – rekao je premijer.

On je rekao da Crna Gora Intenzivno radi i na pripremi drugih projekata – u oblasti željezničke infrastrukture i izgradnje novih energetskih kapaciteta.

„Ovdje želim pomenuti značaj i sinergiju ove inicijative, kao i EU platforme povezanosti sa Kinom, i inicijative „Jedan pojas, jedan put“, u sklopu zajedničkih napora na unapređenju povezanosti Evrope i Azije. Smatramo da Crna Gora, sa svojom Lukom Bar i njenim potencijalima može uspješno doprinijeti valorizaciji pomorskog lučkog koridora na Mediteranu i boljoj povezanosti čitavog regiona, u čemu cijenimo da bi rekonstrukcija i modernizacija željezničke pruge Bar – Beograd i njeno povezivanje sa brzom prugom Budimpešta – Beograd činila logičnu cjelinu“ – rekao je predsjednik Vlade.

 Marković je, govoreći o dostignućima u našoj zemlji, rekao učesnicima Samita da je Crna Gora ove godine postala članica NATO-a, da je učvrstila makroekonomsku stabilnost, uz realni rast ekonomije od 4,2 odsto u prvoj polovini godine, što je među većim stopama u Evropi i da je Crne Gora, uz konsolidaciju javnih finansija, porast direktnih stranih investicija i daljeg unapređenja investicionog ambijenta u odnosu na prošlu godinu poboljšala za pet mjesta poziciju u indeksu globalne konkurentnosti.

„Reforme koje sprovodimo u Crnoj Gori su podstrek za investitore da dođu i uvjere se u povoljan ambijent i širok spektar oblasti za ulaganje. Pomenuću neke od potencijala. U turizmu smo jedna od najbrže rastućih destinacija, uz rekordnu posjećenost u posljednjih 30 godina. Crnogorska energetika još uvjek koristi samo dio potencijala zbog čega nastojimo da kreiramo ambijent koji će privući strane investicije u proizvodnju električne energije, sa posebnim fokusom na konvencionalne obnovljive izvore. Poljoprivreda je takođe oblast od posebnog značaja za dalji razvoj naše ekonomije“ – rekao je na Samitu 16+1 Marković.

Tokom Samita Inicijative 16+1 premijer Marković će se sastati sa predsjednikom Državnog savjeta NR Kine Li Kećijangom i sa domaćinom Samita, predsjednikom Vlade Mađarske, Viktorom Orbanom.

Samit će biti prilika i za bilateralne sastanke predsjednika Vlade Crne Gore sa ostalim liderima država učesnica.

Tokom Samita biće, u okviru Inicijative, potpisani i sporazumi o saradnji u pojedinim oblastima.

Sa predsjednikom Vlade na Samitu je i ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković.

Mehanizam 16+1 zvanično je pokrenut na prvom Samitu šefova vlada NR Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope u Varšavi, 2012. godine.

Države Centralne i Istočne Evrope koje su uključene u projekat su: Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Češka Republika, Estonija, Hrvatska, Letonija, Litvanija, Mađarska, Makedonija, Poljska, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Srbija.

Samiti šefova vlada se održavaju jednom godišnje, po pravilu u novembru ili decembru. Do sada, nakon Varšave, održani u Bukureštu, Beogradu, Sudžou (Kina) i Rigi.