Milorad Ulemek Legija, koji već izdržava kaznu od 40 godina zatvora, a u ovom procesu je prvooptuženi, istakao je da bi Perišić mogao da najbolje posvjedoči da li je tim događajem bila ugrožena bezbjednost zemlje i Vlade Srbije.

On je pojasnio da Perišića, koji je devedesetih godina bio načelnik Generalštaba Vojske SRJ, nije ranije predlagao za svjedoka jer je bio u Haškom tribunalu, u kome je nedavno oslobođen optužbi za ratne zločine.

Sudija Vladimir Vučinić je rekao da će naknadno biti odlučeno o tom predlogu, kao i o drugim predlozima odbrane.

Na ovom suđenju do kraja sedmice trebalo bi da počnu saslušanja bivših čelnika DB-a kao što je Goran Petrović, Zoran Mijatović, Milorad Bracanović, a svjedočiće i brojni aktuelni političari iz tog perioda.

Ulemek ni danas nije iznio odbranu, jer mu je, kako tvrdi, ugroženo pravo na odbranu i "nema mnogo manevarskog prostora".

On se požalio na to da sa svojim advokatom u specijalnom odeljenju zatvora Zabela u Požarevcu može da komunicira odvojen zidom od stakla sa slušalicom u ruci i to jedan sat, pa je tražio od Ministarstva pravde i uprave zatvora promjenu zatvorskog pravilnika.

"Jedino mi je ostalo da bojkotujem proces, ali sam od toga odustao, jer hoću da se utvrdi puna istina u ovom postupku, koji je pokrenut na izvitoperen politički način, a učestvovanjem u postupku hoću i da olakšam poziciju ostalih optuženih", rekao je Ulemek.

Petorica optuženih Veselin Lečić, Dragoslav Krsmanović, Dragiša Radić, Vladimir Pocić i Mića Petraković doći će u sud sa slobode, pošto su pušteni iz pritvora krajem novembra.

Milorad Ulemek, Zvezdan Jovanović i Dušan Maričić biće dovezeni iz požarevačkog zatvora u kom izdržavaju maksimalne kazne zbog najtežih krivičnih djela, među kojima je i ubistvo premijera Zorana Đinđića.

Tokom ovog procesa biće saslušani kao svjedoci brojni sadašnji i bivši političari, kao i radnici Državne bezbjednosti i Bezbednosno-informativne agencije, a njihovo svjedočenje je planirano tek krajem sedmice.

Optuženima se stavlja na teret izvršenje krivičnog djela oružana pobuna iz tada važećeg Krivičnog zakona SRJ.

U optužnici se navodi da je od 9. do 17. novembra 2001. godine JSO otkazala poslušnost komandi, povukla svoje pripadnike u centar u Kuli, prekinula komunikacije s komandom i u više navrata odbila zahtjeve načelnika resora, ministra unutrašnjih poslova i premijera Đinđića, da prekine sa pobunom.

Istovremeno, operativni deo Jedinice borbenim vozilima i naoružanim ljudstvom u dva navrata je blokirao auto-put.

Prvi put je to učinjeno 10. novembra na auto-putu Novi Sad-Subotica u blizini Vrbasa, a drugi put 12. novembra blokadom auto-puta kroz Beograd kod Sava centra.

Na taj način je, kako se navodi u optužnici, vrlo jasno iskazana spremnost Jedinice za primenu nasilja ukoliko se ne prihvate njeni ultimativni zahtevi za smjenu tadašnjeg ministra policije Dušana Mihajlovića, načelnika resora DB-a Gorana Petrovića i njegovog zamjenika Zorana Mijatovića.

Takvim postupanjem Jedinice bili su neposredno ugroženi bezbjednost i ustavni poredak zemlje, navodi se u optužnici.

(Izvor:B92)