Rođenje Isusa Hrista je praznik koji se proslavlja sa porodicom u domu, kao i odlaskom na crkvena bogosluženja. Uz sve običaje, okupljanje cijele porodice oko bogate trpeze je centralni događaj.
Obavezno se pali kandilo i lomi se česnica. Ali, na stolu je još jedan od velikih simbola najradosnijeg hrišćanskog praznika - božićno žito.
U mnogim izvorima spominju se dva datuma kao pogodna za sijanje božićne pšenice - jedan je praznik Svetog Nikole, 19. decembra, a drugi dan Svete Varvare - 17. decembra. Kod katolika 13. decembra, božićna pšenica se sije na dan Svete Lucije.
Sjetva pšenice na dan Svete Varvare povezuje se sa običajem kuvanja "varice" od raznih žitarica, na taj dan, jela koje se jede sledećeg dana. U "varici" se kuvaju kukuruz, pšenica, pasulj, grašak - uglavnom zrnasti plodovi, koji se kuvaju na laganoj vatri. Jelo se, takođe, zove i "savica", jer se jede sjutradan, na praznik prepodobnog Save osvećenog.
Bez obzira na to da li ćete se odlučiti da posijete žito na jedan ili drugi praznik, važno je da do Božića žito bude bujno i zeleno.
Za sjetvu vam je potrebna šaka pšenice i tanjir ili posuda u koju ćete je posijati.
U plitku posudu stavite zemlju, pa na nju poređajte pšenicu, koja je stajala u vodi preko noći. Odozgo prekrijte zrna sa još malo zemlje, koju ćete svakodnevno kvasiti, odnosno prskati vodom na sobnoj temperaturi.
Pšenična zrna se mogu staviti i bez zemlje. Samo se rasporede po dnu posude, tako da je u potpunosti prekriju.
Ostavi se do ivice bar 1 cm, jer će se pšenica nicanjem raširiti. Zalivati umjereno. Najbolje je samo prskati vodom jednom do dva puta dnevno. Može se u sredini posude ostaviti prostor u koji će doći svijeća. Uzeti plitki tanjir po želji, u sredinu staviti manju čašu (za rakiju). Nasuti zrna pšenice oko čaše do ivice tanjira.
Pšenicu koju ste posijali možete prekriti pamučnom tkaninom natopljenom vodom. Stavlja se preko, da bi zrna ravnomjerno bubrila i da bi dobijala dovoljnu količinu vlage za to. Kada se pojave prve klice, tkaninu treba skloniti da bi pšenica nesmetano nicala.
Prije nego što se stavi na sto, žito se ošiša makazama da bude ravno, jer rijetko kad samo izraste ravnomjerno. Na Badnji dan stavite svijeću u sredinu, a žito po sredini vežite crvenom mašnom.
Dobro je pšenicu natopiti u vodu dva dana ranije da isklija. Zrna se zamotaju u mokru krpu i ostave dan ili dva da nabubre i puste klice. Ako zakasnite, samo stavite na toplije i dobro osvijetljeno mjesto da brže izraste. Slobodno možete ošišani dio žita upotrebiti za jelo, na primjer, da dekorišete salatu. Isklijano žito je veoma zdravo i koristi se u ishrani.
Pšenica ne treba da stoji na jako toplom mjestu, blizu radijatora ili peći. Više joj odgovara da sporije raste na sobnoj ili nižoj temperaturi. Ne treba staviti previše pšenice, da ne bi izraslo previše gusto. Dovoljan je jedan red zrna. Ne zalivati pretjerano, bolje je često prskati, odnosno orošavati. U tanjiru se ne smije zadržavati previše vode.
Kurir.rs/Kakopedija/Lepaisrećna
Komentari