Smatra se da su prvo ulazak u novu godinu psolavljali Kinezi, a postoje priče da su to ipak bili stari Germani ili Rimljani.

Antički Rim je Novu godinu obilježavao 1. marta, negde oko proljećne ravnodnevnice, jer se tada priroda budila, a dani postajali duži od noći. Od 153. godine stare ere Rimljani su proslavu premjestili na 1. januar. Bio je to praznik sveopšteg veselja – čestitalo se, dijelili su se pokloni i priređivale raskalašne bahanalije u čast boga Janusa. Rimljani su novu godinu slavili kao simbol početka novog života i novih nada za budućnost, a to značenje se zadržalo sve do današnjih dana.

Stari Germani su dolazak nove godine povezali sa radovima u polju. Kako zima u njihovim krajevima počinje sredinom novembra, oni bi tada završavali žetvu, okupljali se i veselili slaveći dobru godinu i predstojeći odmor.

Svi ovi običaji, u osnovi paganski, postojali su u Evropi mnogo prije dolaska hrišćanstva. Ova religija dugo je zazirala od slavljenja nove godine 1. januara jer su crkvene glavešine u tome vidjele ostatke starih vjerovanja. Tokom dobrog dijela srednjeg vijeka za početak godine uzimao se najradosniji hrišćanski praznik – Božić. Tek od 12. vijeka i crkva polako prihvata 1. januar kao prvi dan nove godine.

Ipak, pitanje kada počinje sljedeća godina zapravo ni danas nije riješeno na svjetskom nivou. Većina razvijenih zemalja je prihvatila računanje vremena po gregorijanskom kalendaru i početak nove godine računa od 1. januara, ali Jevreji slave 6. septembar, Kinezi krajem januara ili početkom februara, dok Indijci imaju čak nekoliko Novih godina. I međ pravoslavnim življem na prostoru bivše Jugoslavije, 13. januar se slavi kao Nova godina, a tako bi i bilo ukoliko bismo se pridržavali julijanskog kalendara.

Za Novu godinu širom svijeta važe razna zanimljiva vjerovanja. Od kulture do kulture, od države do države, svuda psotoje zanimljivi događaji i običaji koji se praktijuju na ispraćaju stare godine.

Evo nekoliko primjera:

Grčka

Grci u novogodišnjoj noći tradicionalno dijele kolač u kojem se nalazi skriveni novčić koji, prema vjerovanju, donosi sreću onome ko ga pronađe. Prvo parče hljeba je za malog Isusa, drugo za oca kuće, a treće za kuću, ako se novčić nađe u trećoj kriški, te godine će rano doći proljeće, a porodica se može nadati sreći cijele godine.

Grci imaju još jedan običaj vezan za Novu godinu – često pozivaju posebnog prijatelja ili člana porodice da uđe prvi u kuću za kojeg se vjeruje da će unijeti sreću i spriječiti loše stvari da uđu.

Njemačka

U ovoj zemlji je je nezamisliva novogodišnja noć bez vatrometa. Oni svake godine za vatromet potroše 100 miliona eura. Tradicija da se u novogodišnjoj noći napravi buka potiče još iz srednjeg vijeka kada su ljudi zveckajući išli ulicama kako bi rastjerali zle duhove. Dok trpeza za najluđu noć je, simbolična. Supa od sočiva ili svinjetina su simbol blagostanja. Riba znači dobru budućnost,jer uvijek pliva naprijed. Onaj ko za Novu godinu prostire veš, sam je kriv ukoliko u novoj godini bude morao mnogo da radi.

Austrija

Kod Austrijanaca na Novu godinu se priprema svečani ručak koji uključuje pečenje, kao simbol sreće i blagostanja, a za desert sladoled od mentola u obliku djeteline sa četiri lista. To su glavni uslovi za osiguravanje sreće u novoj godini za taj narod.

Velika Britanija

Britanci se plaše za Novu godinu ko će im prvi doći u goste, prema vjerovanju, to znači koliko ćete imati sreće u godini koja predstoji. Ako vam u goste dođe muškarac s poklonima, pravi ste srećković. Nemojte se previše nadati ako vas prvo posjeti neka ženska osoba.

Sicilija

Stari sicilijanski običaj kaže da će sreća u novoj godini doći onima koji na Novu godinu jedu lazanje, nesreća je kada se na taj dan jede bilo koja druga tjestenina.

Norveška

Norvežani se za novu godinu časte pudingom od pirinča, a u njega sakriju badem. Puding se servira u velikoj posudi,u kojoj se nalazi samo jedan badem. Poslužuje se u činije, vjeruje se da će osobu koja u svom pudingu pronađe badem, pratiti sreća i bogatstvo.

Holandija

Vjerovanja u pojedinim zemljama su i ta da sve u obliku prstena donosi sreću, jer to simboliše “puni krug”,tj. kraj jednog ciklusa. Pa tako Holanđani za Novu godinu jedu krofne, jer vjeruju da one donose sreću u novoj godini.

Amerika

Pokloniti poljubac u ponoć u Americi potiče od maskenbala koji su bili uobičajeni tokom istorije. Prema tradiciji, maske su simbolizovale zle duhove iz stare godine, a poljubac je predstavljao pročišćavanje u novoj godini.

Japan

Dobroćudni Japanci doček Nove godine obilježavaju cijeli dan. Oni počinju u jutarnjim satima kada čišćenjem kuća, procesom poznatim kao “ousouji”, simbolično “tjeraju prašinu” iz prošlosti i pripremaju dom za uspješnu godinu.

Brazil

Brazilci imaju običaj da se u novogodišnjoj noći nosi bijela odjeća za sreću i mir u godini koja slijedi. Nakon slavlja u ponoć uz muziku, vatromet i večeru, oni odlaze na plažu gdje preskaču “sedam talasa”, bacaju cvijeće u okean, dok neki pale svijeće u pijesku da bi im Nova godina donijela sreću i bogatstvo.