Za razliku od Aleksića, njegov stranački šef Andrija Mandić, kao i predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević, nijesu potpisali dokument, koji suštinski optužuje srpskog predsjednika Aleksandra Vučića za izdaju Kosova.

Aleksić u kratkoj izjavi za Pobjedu nije želio da govori o razlozima zbog kojih je potpisao apel koji je sačinila Demokratska stranka Srbije, bivša stranka nekadašnjeg predsjednika SRJ i premijera Srbije Vojislava Koštunice.

“Ne želim da vašem listu govorim o našim problemima”,  rekao je kratko Aleksić za Pobjedu.

Predsjednik DNP-a Milan Knežević, kao ni Aleksić nije želio da komentariše apel, kao ni razloge zbog kojih nije potpisao taj dokument.

Nemam komentar rekao je Knežević kratko Pobjedi. Nakon Aleksića, kao drugi potpisnik tog dokumenta naveden je mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije. Mitropolitov potpis, kao i njegove direktne optužbe na račun Vučića, izazvale su medijski rat vrha srpske države i SPC u Crnoj Gori.

Amfilohije je optužio Vučića da će “izdati Kosovo”, dok su mu saradnici srpskog premijera odgovorili da se miješa u politiku i da je ,,političar koji se bavi vradžbinama".

Osim Aleksića, od ličnosti bliskih Demokratskom frontu apel je potpisao i Vladimir Božović, predsjednik Matice srpske u Crnoj Gori, književnik Novica Đurić, kao i vlasnik portala IN4S Gojko Raičević. Aleksić, Božović, Đurić i Raičević se nalaze na spisku osnivača Srpske kuće, institucije srpskog naroda čije osnivanje je stoprocentno finansirala Vlada Srbije u iznosu od 3,3 miliona eura.

Kompletan iznos je obezbijeđen na inicijativu srpskog predsjednika, tada premijera Aleksandra Vučića.

,,Apel za odbranu Kosova i Metohije” nastao je u Beogradu, u saradnji Političkog savjeta Demokratske stranke Srbije sa, nestranačkim, javnim ličnostima i nekoliko arhijereja SPC. U tom apelu se potencira da je ,,proces secesije južne srpske pokrajine dobio zabrinjavajući zamah, te napominje da konflikt treba zamrznuti.

Sadašnje međunarodne okolnosti su takve da do pravednog rješenja nije moguće doći. Zamrznuti konflikt (poput konflikta na Kipru i drugdje) jedina je razumna odluka. Budući naraštaji neće biti najsrećniji ako im u nasljeđe ovo pitanje ostavimo neriješeno, ali će biti najnesrećniji ako i sebe i njih zauvijek osramotimo, odričući se Kosova i Metohije, svoje časti i svog Jerusalima. To nikad nije učinio ni jedan narod. Pristajući na takav presedan, Srbija bi smrtno ranila sebe i udarila sramni žig na lice Srba, svih i svuda navodi se, između ostalog, u apelu iz Beograda.

Dokument je, kako izvještavaju srpski mediji, do sada potpisalo 178 srpskih intelektualaca, a među potpisnicima su, osim Amfilohija i Aleksića, i episkop Joanikije, kao i bivši ministar kulture u Vladi Crne Gore Budimir Dubak.

Apel su potpisali i srpski akademik Matija Bećković, kao i glumac Petar Božović.

Dokument o kome se vode polemike u srpskoj i regionalnoj javnosti potpisali su i reditelj Predrag Antonijević, akademik Aleksa Buha, episkop kumanovski Joakim, episkop slavonski Jovan, episkop šabački Lavrentije, episkop zapadnoamerički Maksim, episkop novogračaničko-srednjezapadnoamerički Longin kao i Dragan Maršićanin, bivši predsjednik Narodne skupštine Republike Srbije.