Na osnovu podataka dostavljenih od koncesionara, planirano je da se tokom ove godine iz objekata mHE proizvede oko 80 GWh. Imajući u vidu da je prosječna potrošnja u domaćinstvu u 2017. iznosila 317 kilovat sati, planirana proizvodnja je dovoljna da obezbijedi snabdijevanje 21.000 ovakvih domaćinstava - rečeno je Vikend novinama u Ministarstvu ekonomije.

Prva mHE u Crnoj Gori puštena je u rad 2015. godine, a riječ je objektu Vrelo na istoimenom vodotoku u Bijelom Polju. Od tada je u rad pušteno još njih 11, a sklopljena su 34 ugovora o koncesiji za gradnju 53 objekta.

Osim prihoda od koncesione naknade, koncesionari su u državni budžet po osnovu PDV-a za prodatu struju u prošloj godini uplatili oko 780.000 eura. U 12 mHE su, tvrde u resoru kojim rukovodi Dragica Sekulić, zaposlena 82 radnika, a od ukupnih 40 miliona investicija, više od 23 je ostalo u zemlji kroz angažovanje domaće radne snage.

Pojedinačno, najviše je investirano u Beranama 21,4 milona eura, zatim u Bijelom Polju 9,3 milona, Plavu 8,6 miliona i Andrijevici 2,9 milona eura. Sa druge strane, država podstiče rad mHE izdvajanjem naknade za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, koju građani plaćaju na računima za struju.

Prema nacionalnom cilju, udio energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji treba da iznosi 33 odsto, a posljednji podaci Ministarstva govore da je on već na kraju 2016. bio 31,7 procenata. Svi krajnji kupci kao potrošači preuzimaju dio struje proizvedene na ovaj način, u količini proporcionalnoj udjelu njihove u odnosu na ukupnu potrošnju u Crnoj Gori.

"Pristupanjem EU Crna Gora je riješila da prihvati i preuzme politiku korišćenja obnovljivih izvora energije, što znači da radi isto što i Njemačka, Švedska ili Austrija. U skladu sa našim prirodnim potencijalima, dobili smo nacionalni cilj udjela obnovljivih izvora u ukupnoj finalnoj potrošnji energije od 33 odsto, a on se u pojedinim zemljama EU kreće do 50 procenata", navode u Ministarstvu ekonomije.

I pored odluke o obustavljanju izdavanja dozvola za izgradnju objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, interesovanje za ulaganje u hidropotenicijal Crne Gore ne jenjava.

"Osim aktivnog učešća i kontinuiranog interesovanja za izgradnju mHE u Crnoj Gori, postoji interesovanje određenog broja investitora i za ulaganje u potencijale Morače i Komarnice, zbog čega Vlada razgovora sa zainteresovanim kompanijama", rekli su u Ministarstvu.

Uz solare i vjetroelektrane, hidroelektrane su ekološki najprihvatljivija vrsta tehnologije za proizvodnju električne energije, jer je riječ je o “čistim” izvorima koji ne zagađuju prirodnu sredinu.