On je na pres konferenciji, na kojoj su prikazani spotovi, povodom početka kampanje medijske pismenosti „Birajmo šta gledamo“, koju realizuju Agencija za elektronske medije i predstavništvo Unicefa u Crnoj Gori, u saradnji sa Agencijom za elektroničke medije Hrvatske, kazao da je cilj kampanje da podsjeti građane da sami odlučuju o tome koje će medijske sadržaje svakoga dana pratiti oni i njihova djeca.
„Djeca rastu uz medije od ranog djetinjstva. Kakav to uticaj ima na njhov razvoj? Brojne su studije, koje ukazuju na to da nasilje u medijima može doprinijeti anksioznosti i povećanoj agresiji kod djece, ali i na to da obrazovni programi u medijima mogu naučiti djecu važnim vještinama“, rekao je Kogali prenosi PR Centar.
On je istakao da uticaj medija na djecu zavisi od medijskog sadržaja kojem su izložena.
„Prema Konvenciji Ujedinjenih nacija o pravima djeteta, djeca se moraju zaštititi od štetnog medijskog sadržaja. U isto vrijeme, Konvencijom je propisano da djeca imaju pravo da učestvuju u medijima, te da se njihov glas čuje. Stoga, medijska pismenost i medijska samoregulacija ne isključuju jedna drugu“, ocijenio je Kogali.
Prema njegovim riječima, potrebno je zaštititi djecu od potencijalno štetnog sadržaja i zloupotreba u medijima, ali ih, kako je kazao, i informisati o tome kako mediji funkcionišu i podstaći „učešće djece u medijima“.
„Istraživanja sprovedena širom svijeta jasno nam govore da je djeci potrebno usmjeravanje, još od prvog susreta sa medijima. To usmjeravanje primarno je zadatak roditelja“, smatra Kogali.
Kampanjom „Birajmo šta gledamo“, kako je rekao, nastoji se pomoći djeci da izrastu u medijski pismene građane.
„To znači da će djeca biti u stanju, ne samo da biraju šta gledaju svakoga dana, već i da analiziraju i kritički procjenjuju sve što gledaju, kao i da sami prave različite medijske sadržaje i dijele ih sa drugima na bezbjedan i odgovoran način“, ocijenio je Kogali.
Prema njegovim riječima, medijska pismenost predstavlja ključni dio „demokratskog građanstva“.
„Roditelji, škole, nevladine organizacije i Vlada moraju raditi zajedno da bi podizali medijski pismene građane i izgradili medijsko okruženje koje je inkluzivnije, zdravije i više demokratsko. Treba da, zajedno sa našom djecom, biramo šta gledamo, analiziramo i kritički razmišljamo o svim medijskim sadržajima“, rekao je Kogali.
U narednim mjesecima će, kako je najavio, biti sprovedeno istraživanje, kojim će se se saznati više o tome kako djeca sa roditeljima dogovaraju svoj pristup medijima, kako sa vršnjacima razgovaraju o onome što vide i kako tumače i koriste informacije iz medija.
„U okviru ove kampanje, podržaćemo partnerstva između medija i djece kako bi pomogli medijima da o djetinjstvu izvještavaju pravično i tačno i obezbijedili prostor da se u javnosti čuju različita mišljenja mladih“, kazao je Kogali.
Direktor Agencije za elekstronske medije, Abaz Beli Džafić, ocijenio je da je potrebno intenzivirati aktivnosti u vezi sa značajem zaštite maloljetnika od negativnog uticaja određenih medijskih sadržaja, s obzirom da, kako je rekao, dinamične promjene u društvenom i medijskom životu snažno utiču na život djece.
„Cilj kampanje je podizanje nivoa svijesti o važnosti medijskog opismenjavanja roditelja, staratelja i djece, i o važnosti odabira medijskih sadržaja za djecu. Mediji ulaze u naše živote u sve većoj mejri, i zbog toga je važno da razumijemo kako oni funkcionišu, da prepoznamo kada pozitivno utiču na razvoj maloljetnika, a kada mu štete“, ocijenio je Džafić.
Foto:Pr Centar
Prema njegovim riječima, medijska pismenost predstavlja dug proces, a crnogorsko društvo se nalazi na samom početku toga procesa.
„Ne možemo očekivati da roditelji i djeca ove vještine sami razvijaju, i upravo zbog toga imamo veliku odgovornost i obavezu da ih u tome osnažujemo. Pri tome, ne smijemo zanemariti činjenicu da mediji u ovom procesu imaju nezamjenjivu ulogu. Oni posjeduju mogućnost da se njihov glas čuje, da otvore debatu, ukažu na probleme“, objasnio je Džafić.
Unicef i Agencija za elektronske medije, kako je rekao, planiraju da ostvare značajnu saradnju sa medijima i novinarima, da bi, kako je kazao, iskoristili potencijal medija da podstaknu djecu i roditelje na, kako je kazao, proaktivan stav prema uređenoj konzumaciji medija.
„Ona će omogućiti djeci da u svom razvoju budu u kontaktu sa sadržajima, koji su oslobođeni govora mržnje i predrasuda, a podstiču toleranciju“, rekao je Džafić, prenosi PR Centar.
Komentari