Predsjednica CIN-a CG, Milka Tadić Mijović, ocijenila je danas, na konferenciji „Istraživačko novinarstvo i etički kodeks – prepreke, izazovi, kako dostići profesionalne standarde“ da medijske slobode padaju, otkad su otvoreni pregovori sa Evropskom unijom (EU).

„Tako se prema Reporterima bez granica Crna Gora nalazi na 106. mjestu indeksa slobode, među najnižim u regionu, uz Nigeriju, a ne mnogo udaljenu od Turske. Prema Freedom House-u Crna Gora ima ozbiljne probleme. Više je raloga da se naša zemlja ovako loše rangira“, istakla je Tadić Mijović, prenosi PR Centar.

Prema njenim riječima, među razlozima zbog kojih se Crna Gora tako loše rangira su kontinuirani pritisci na medije koje kontrolišu vladajuće strukture, napadi na novinare, finansijsko iscrpljivanje.

„Crna Gora se proslavila i po brutalnim kampanjama u kojima su mete bili obično oni koji otkrivaju zloupotrebe moći, koji istražuju i izvještavaju o javnom interesu. Jasno je da, uz vladavinu prava i rezultate protiv korupcije na visokom nivou, prilike u medijima su lakmus koji najbolje svjedoči o prirodi jednog poretka i društva“, navela je Tadić Mijović.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore, Zoran Pažin, kazao je da ograničenje slobode izražavanja koje je propisano zakonom, mora biti srazmjerno legitimnom cilju, „ne smije biti suviše ekstenzivna ili invazivna u povredi i miješanju u slobodu medija“.

„A ona će biti takva samo ukoliko je neophodna u demokratskom društvu. Što je to neophodno u demokrtaskom društvu, nećete naći u nijednom udžbeniku, jer je to stvar demokratske kulture koja se teško i evolutivno gradi“, naveo je Pažin.

Pažin, foto:PR Centar

Jedan dobar instrument u izgradnji demokratske kulture i slobode medija, kako smatra, jeste instrument samoregulacije medija.

„U mjeri u kojoj mediji sami budu težili jedinstvenoj samoregulaciji, imaće punu podršku Vlade koja neće žaliti ni resurse ni trud da učini ekonomski održiv koncept medijske samoregulacije, ne miješajući se u nezavisnost regulacije“, poručio je Pažin.

Šefica sektora za politiku, evropske integracije i privredu u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori, Plamena Halačeva, ukazala je da se u Evropskoj strategiji Evropske komisije za Zapadni Balkan navode standardi koje Crna Gora treba da ispuni kako bi se proces pridruživanja završio.

„U ovoj Strategiji dati su određeni konkretni predlozi ka ovom putu i postoje novi EU fondovi koji će da obezbijede obuku i trening mladim novinarima, i onima koji imaju karijeru u regionu kako bi unaprijedili istraživačko novinarstvo. Pored podrške nezavisnim medijima, Evropska zadužbina za demokratiju će takođe da da određena sredstva koja će pomagati medijskim start up-ovima i nezavisnim medijima i njihovim incijativama“, navela je Halačeva.

Programska direktorica Mirovnog instituta u Ljuubljani, Brankica Petković, ocijenila je da postoji velika kriza medija i novinarstva.

„U sred takve krize nalazimo se u velikom procjepu u pogledu nezavisnosti i profesionalnosti medija. Imamo dva trenda – jedan ide u smjeru povećanja kontrole, represije, presije i ušutkivanja kritičkih medija i novinara i ograničavanja medijskih sloboda. S druge strane, ide jedan unutrašnji trend narušavanja normativne demokratske uloge medija zbog vlastitog gubitka integriteta“, smatra Petković.

Prema njenim riječima, postoji rastući trend stavljanja medija pod kontrolu i nametanja ograničenja slobodnom i nezavisnom novinarstvu, pristupu informacijama i događajima, ali i, kako je navela nasilnog ušutkavanja nezavisnih novinara.

Direktorica Balkanske istraživačke regionalne mreže (BIRN), Gordana Igrić, smatra da se završio proces seljenja istraživačkog novinarstva iz main stream medija u nevladin sektor.

„To nije počelo na Balkanu, počelo je na Zapadu kad više nijedan veliki medij nije mogao da pronađe biznis model da izdrži nešto što je postalo teško. Glavni komercijalni mediji su zapravo počeli da gase istraživački potencijal, jer nisu mogli to finansijski da izdrže“, kazala je Igrić.

Kako je ocijenila, Crna Gora je uspjela da zadrži medijski blok koji je kritičan prema vlasti, „uprkos teškoćama koje taj blok ima sa reklamama i pritiscima“.

„Situacija je potpuno suprotna u Srbiji, iako imamo razvijeno tržište nevladinih organizacija koje se bave istraživačkim novinarstvom, imamo kontrolisanu od vrha partijsku vojsku i kontrolisane medije koji se ne usuđuju da dotaknu teme koje centri za istraživačko novinarstvo rade i da ih prenose“, navela je Igrić.

Direktor Radio televizije Crne Gore, Vladan Mićunović, ocijenio je da ambijent u kojem rade crnogorski mediji ne podstiče istraživačko novinarstvo, i da, kako je naveo, novinari nerijetko bivaju uglavnom u poslednje vrijeme psihički maltertirano zbog posla kojim se bave.

„U crnogorskim medijima, javni interes je najvažniji i polazna je tačka od koje treba da krenemo u našem radu. Međutim, činjenica je da su nam puna usta javnog interesa, međutim o javnom interesu, kao i o novinarskim i etičkim standardima u Crnoj Gori odavno ne postoji saglasnost i nisam siguran da ćemo tu saglasnost postići u dogledno vrijeme“, naveo je Mićunović.

On smatra da je ohrabrujuće što jača broj medija kod kojih se učvršćuje to saglasje o važnosti javnog interesa i o novinarskim i etičkim standardima na kojima, kako je rekao, počiva jedno zdravo novinarstvo.

„Činjenica koja ohrabruje je da to saglasje jača bez obzira na vlasničku strukturu medija. Javni servis u poslednjih godinu, godinu ipo dana daje značajan dioprinos“, istakao je Mićunović.

Zamjenik glavnog i odgovornog urednika dnevnika Dan, Nikola Marković, smatra da se nezavisni mediji u Crnoj Gori, koji objavljuju istraživačke priče, suočavaju sa velikim problemima.

„Sa jedne strane imamo bezprizorne kampanje u tabloidima koji su obično naslonjeni na Vladine politike, protiv ljudi koji se bave istraživačkim pričama i gdje se čeka najmanja greška u našem tekstu da bi se od toga pravile afere i skrenula pažnja sa suštine da je neki javni funkcioner pokrao pare u odnosu na to da li smo mi prekršili neki član“, naveo je Marković.

Foto:PR Centar

Prema njegovim riječima, još veći problemi su insitutioconalni, kad je u pitanju istraživačko novinarstvo.

„Prošle godine je vlast iskoristila priliku kad je opozicija bojkotovala parlament da promijeni Zakon o slobodnom pristupu informacijama. To nam je jako otežalo posao, jer je novim zakonom državnim institucijama omogućeno da sve proglase tajno, a nama je onemogućena sudska zaštita po tom pitanju“, rekao je Marković.

Glavni urednik dnevnika Vijesti, Mihailo Jovović, kazao je da su etika i istraživačko novinarstvo povezani poboljšanjem vladavine prava, i odnosom vlasti prema vladavini prava.

„Postoje zakoni koji su u velikom broju slučajeva dobri, ali vlasti ne žele da ih primjene, i oni koji ne daju informacije koje su po zakonu dužni da daju, ne snose nikakve posljedice. Nemaju nikakvog motiva to da rade“, naveo je Jovović.

Glavni urednik CIN CG Slavoljub Šćekić rekao je da su tri postulata na kojima počiva ta organizacija.

„To je prije svega dužnost novinara da traga za istinom, druga je neprikosnovenost činjenica i obaveza da se one stavljaju u pravilan kontekst i da se onemogući njihova zloupotreba i treće je korišćenje izvora, uz obavezu da to bude profesionalno, časno i pravno dozvoljeno“, kazao je Šćekić.

Konferencija je organizovana u okviru projekta Istražujem za M(e)NE i EU, koji finansira Evropska unija.

Izvor:PR Centar