Izvršna direktorica CeMI-ja Nikoleta Đukanović kazala je, u saopštenju povodom Svjetskog dana prava potrošača 15. marta, da su potrošačka prava i potrošačke politike i danas velika nepoznanica za većinu crnogorskih građana.

„Iako je nacionalnim programima zaštite potrošača, kao i drugim strateškim dokumentima  definisano da zaštita potrošača predstavlja jedno od prioritetnih područja za postizanje boljeg kvaliteta života svih građana, te da se u procesu integracije Crne Gore u EU želi postići usklađivanje standarda zaštite potrošača sa evropskim standardima, u cilju efikasne potrošačke zaštite i funkcionisanja tržišne privrede, pitanje je koliko je zaista crnogorsko potrošačko društvo blizu evropskim standardima“, istakla je Đukanović, prenosi PR Centar.

Prema njenim riječima, iako u posljednjih desetak godina je postignut značajan napredak, potrebno je, kako smatra, još mnogo učiniti na unaprjeđenju politike zaštite potrošača, podizanju svijesti potrošača i jačanju administrativnih kapaciteta za sprovođenje zakona.

„U tom smislu, posebno je značajno dalje usklađivanje zakonodavstva sa evropskim standardima i direktivama, poboljšati sprovođenje zakona u praksi, jačati mehanizme vansudskog rješavanja potrošačkih sporova, te osnaživati nevladin sektor u ovoj oblasti“, ocijenila je Đukanović.

Ona je kazala da se, mimo pitanja koliko je crnogorski potrošač informisan i edukovan o svojim potrošačkim pravima, postavlja pitanje koliko je crnogorski potrošač odgovoran.

„Najčešći problemi, koji se javljaju u ovoj oblasti, a što su pokazale i mnogobrojne prijava građana preko veb i mobilne aplikacije www.potrosaci.me, jesu: nizak nivo svijesti građana o  pitanjima zaštite potrošača, nemogućnost razumijevanja ugovornih odredbi, naročito u oblasti telekomunikacija, finansijskih usluga, energetike, zatim nepostojanje ili neadekvatno označavanje cijena i dodatnih troškova, nepotpuno označavanje proizvoda“, navela je Đukanović.

Ona je ukazala da su među problemima koji se javljaju u ovoj oblasti i odsustvo uputstava i upozorenja, nerazumijevanje odredbi o saobraznosti proizvoda i nejasni uslovi garancije, nepoštene trgovačke prakse i obmanjujuće oglašavanje, agresivne metode prodaje, loš kvalitet robe i loš kvalitet hrane i nehigijenski uslovi u kojima se čuva hrana koju građani kupuju.

„Među najčešćim problemima u ovoj oblasti su i nemogućnost korišćenja prava na reklamaciju, ultimativno traženje građanima fiskalnog računa od strane trgovaca, nepoštovanje rokova isporuke tehničke robe, prekoračenje roka za popravku tehničke robe“, istakla je Đukanović.

Ona smatra da je u narednom periodu važno u što većoj mjeri raditi na edukaciji građana o potrošačkim pravima, jačati saradnju između državnih institucija i organizacija civilnog društva u cilju postizanja što veće informisanosti građana o njihovim potrošačkim pravima, ali i, kako je istakla, jačati institucije kako bi se stvorili adekvatni uslovi da građani, svoja zakonska prava, u praksi i uživaju.