Zbog jedanaestočasovnih zona, glasanje će početi već večeras u 20:00 sati po griničkom vremenu na krajnjem istoku Ruske Federacije, a prema anketama Putin uživa podršku oko 80 odsto građana što bi mu lako moglo donijeti još jedan šestogodišnji mandat.

Putin, koji je prvi put izabran za predsjednika 2000, u ovogodišnjoj trci za najvišu državnu funkciju u Rusiji učestvuje kao nezavisni kandidat, a građane je pozvao da izađu na birališta kako bi se uzelo u obzir mišljenje svakog od njih u definisanju budućnosti zemlje.

„Od volje naroda i volje svakog građanina Rusije zavisi koji put će naša zemlja izabrati, a od toga zavisi i budućnost Rusije i naše djece”, poručio je Putin u televizijskom obraćanju glasačima u četvrtak, istakavši da su Rusi uvijek sami odlučivali o svojoj sudbini, prema svojoj savjesti i iz ljubavi prema istini, pravdi i otadžbini.

Među ostalim predsjedničkim kandidatima su lider Liberalne demokratske partije Rusije (LDPR) Vladimir Žirinovski, biznismen Pavel Grudinin kao kandidat Komunističke partije, zatim suosnivač stranke Jabloko Grigorij Javlinski, lider Partije rasta i privredni ombudsman Boris Titov, čelnik stranke Ruski opštenarodni savez Sergej Baburin, TV voditeljka i politička aktivistkinja Ksenija Sobčak koju je nominovala Građanska inicijativa i lider Komunista Rusije Maksim Suraikin.

I pored toga što se Putinu „široko smiješi” pobjeda, Kremlj je zabrinut zbog apatije među glasačima te da nastoji da podstakne što veću izlaznost kako bi Putinova pobjeda bila što impresivnija.

Predsjednik je, primjećuje američka agencija, tokom predizborne kampanje proputovao cijelu zemlju obećavajući povećanje plata, modernizovanje sistema zdravstvene njege i obrazovanja, kao i izdvajanje više sredstava za infrastrukturu.

Rojters predviđa da će Rusi Putinu u nedjelju povjeriti još jedan mandat i „time mu odati priznanje što se u ime Rusije odupire zapadnim vladama koje ga vide kao opasnog autokratu”.

Ankete pokazuju da je Putin (65) u ogromnom vođstvu nad ostalim kandidatima uoči izbora, što mu gotovo zasigurno garantuje reizbor na čelo zemlje.

„To će značiti da je Putin skoro četvrt vijeka na vlasti, što je prilično dugovječan mandat među kremaljskim liderima, imajući u vidu da je duže od njega do sada vladao samo Josif Staljin”, navodi britanska agencija.

Ipak, i Rojters ocjenjuje da bi na Putinov izborni trijumf sjenku mogla da baci samo apatija među glasačima koja bi mogla da dovede do niske izlaznosti, ili pak mogućnost da manjina Rusa koji se Putinu glasno protive izađe na ulice u znak protesta protiv onog što opisuje kao „nedemokratsku farsu”.

Britanska agencija navodi i da je, tokom izborne kampanje u kojoj je uživao veliku prisutnost na državnoj televiziji, Putin sebe prikazao kao jedinu osobu koja može da odbrani nacionalne interese Rusije u neprijateljskom svijetu.

Putinove pristalice, navodi se u analizi, ukazuju na rusku vojnu intervenciju u Siriji i pripajanje Krima 2014. kao na dokaz Putinovog patriotizma, i tvrde da su američke i evropske sankcije uvedene zbog ukrajinske krize „cijena vrijedna plaćanja”.

Osvrnuvši se na nedavni spor Moskve s Londonom u vezi sa tvrdnjama da je Kremlj koristio nervni agens da otruje ruskog dvostrukog agenta u engleskom gradu Solsberiju, Rojters ocjenjuje da taj slučaj nije ugrozio Putinovu reputaciju.

Istovremeno, ova agencija upozorava da bi još jedan šestogodišnji mandat Putina stavio pred mnogobrojne izazove, kao što je posustajanje ruskog BDP-a zbog niskih cijena nafte i efekata zapadnih sankcija.

Francuski „Mond”, takođe, ocjenjuje da je Putinu pobjeda praktično osigurana, a da jedinu neprijatnost Kremlju stvara opasnost od niske izlaznosti.

Pariski dnevnik ističe da je Kremlj, da ne bi odvratio pažnju birača sa izbora, do sada pazio da ne reaguje pretjerano pred optužbama Zapada u slučaju trovanja bivšeg špijuna Sergeja Skripalja i njegove ćerke.

Komentarišući dosadašnjih 18 godina Putinove vlasti, list ocjenjuje bilans kao „iznijansiran” pri čemu je, kako navodi, poboljšanje standarda ruskih građana u prva dva mandata danas u sjenci finansijskih kriza, sankcija i zavisnosti od kursa nafte, „iz kojih Rusija nikada nije izašla uprkos obećanjima”.

Izbore će, kako je najavljeno, pratiti 400 stranih novinara, a ukupno 13.200 novinara širom Rusije.

Glasanje će posmatrati šest međuparlamentarnih organizacija i oko 150 međunarodnih posmatrača.

Izvor:Tanjug