Istraživanje sprovredeno na mladima od 16 do 29 godina u 21 evropskoj zemlji pokazalo je da je najmanje religiozna Češka gdje je 91 odsto ispitanika iz te starosne grupe reklo da nema nikakvu vjersku pripadnost.

Na spisku zemalja u kojima većina mladih nije religiozna poslije Češke slijede Švedska, Danska, Estonija, Holandija, Norveška, Francuska, Španija, Britanija, Belgija, Mađarska i Finska.

U većini ovih zemalja s izuzetkom Holandije manje od deset odsto mladih ide u crkvu makar jednom nedjeljno.

U Češkoj je 70 odsto ispitanika odgovorilo da nikada ne idu u crkvu, a u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Belgiji, Španiji i Holandiji taj procenat je između 55 i 60 odsto.

Istraživanje je pokazalo da je u Sloveniji nereligiozan otprilike svaki drugi mladi stanovnik (48 odsto), u Rusiji 46 odsto, u Njemačkoj 43 odsto ispitanika, ali ni u tim zemljama mladi ne idu često u crkvu, jednom nedjeljno to čini manje od 25 odsto.

Najreligiozniji su se pokazali mladi Poljaci gdje je 17 odsto ispitanika reklo da ne pripada ni jednoj vjeri, a potom  u Irskoj gdje je taj procenat 31, i Austriji gdje je nereligizno 34 odsto mladih.

U Poljskoj bar jednom nedjeljno u crkvu ide polovina mladih, a u Irskoj oko trećine (31 odsto).

Rezultati su objavljeni u izvještaju "Evropska omladina i religija" čiji je autor Stiven Bulivant, profesor teologije i sociologije religije na londonskom katoličkom univerzitetu Sent Meri i zasnivaju se na podacima iz Evropskog socijalnog istraživanja sprovedenog od 2014. do 2016.

Komentarišući rezultate ocijenjeno je da je "religija na umoru" i da se "uz neke časne izuzetke sve više mladih ne identifikuje s religijom niti je praktikuje" što će "u budućnosti vjerovatno biti i izraženije".

"Hrišćanstvo kao zadato, kao norma, stvar je prošlosti i to vjerovatno zauvijek. Ili barem za idućih sto godina", rekao je Bulivant.

On je ukazao i da među državama postoje velike razlike i da ponekad, čak i kada su sličnog kulturnog nasljeđa i istorije imaju veoma različite vjerske profile navodeći kao primjer da su dvije među najreligioznijima Poljska i Letonija i dvije među najnereligioznijima Češka i Estonija postkomunističke zemlje, prenosi Beta.

Po Bulivantu, mnogi mladi Evropljani su kršteni kao djeca ali poslije više nijesu ulazili u crkvu.

"Kulturološki vjerski identitet sve manje se prenosi s roditelja na djecu. Kao da se odmah s njih ispere... Za 20 ili 30 godina crkvene zajednice će biti manje, ali će im vjernici zato biti mnogo više posvećeni i odaniji", zaključio je.