U novinarskim udruženjima i Sindikatu medija u Crnoj Gori u razgovoru za Anadoliju ističu da su uslovi rada, niske zarade i neistraženi napadi na novinare najveći problemi sa kojima se suočavaju u svom radu.
Da crnogorski novinari nemaju razloga za slavlje na današnji dan, poručuju iz Sindikata medija Crne Gore. Oni su pozvali na pet minuta tišine i prekid rada u periodu od 11.55 do 12 sati, u cilju ukazivanja na probleme.
U proglasu Sindikata medija se ističe da se ekonomski položaj zaposlenih u medijima u Crnoj Gori u odnosu na prošlu godinu pogoršao, a u velikom broju lokalnih javnih emitera zarade kasne po više mjeseci, što je praksa koja traje već godinama.
"Ta zarada u većini medija je ionako mizerna, a zaposleni zbog njenog kašnjenja ne mogu sebi ni svojim porodicama obezbijediti osnovne životne potrebe i na ivici su egzistencije“, navodi se u proglasu.
U Sindikatu medija smatraju da su zbog lošeg materijalnog položaja, zaposleni u medijima podložni pritiscima i veoma skloni autocenzuri.
-Loši uslovi rada-
Marijana Camović, predsjednica Sindikata medija Crne Gore, u razgovoru za Anadoliju poručuje da je najveći problem sa kojim se suočavaju mediji u novinari u Crnoj Gori- loši uslovi rada.
"O tome svjedoče zaposleni u medijima, koji tvrde da se njihov ekonomski status pogoršao čak i u odnosu na prošlu godinu, pa je 53 posto novinara i novinarki koje smo anketirali za potrebe našeg prošlogodišnjeg istraživanja istaklo da je njihov ekonomski položaj dosta oslabio. Tome ide u prilog i podatak da je čak 31,3 posto anketiranih bilo prinuđeno da radi i neki drugi plaćeni posao što je rast od skoro 13 posto u odnosu na 2016. godinu. Takođe, pritisci ka stvaranju senzacionalističkih vijesti su sve veći“, kaže Camović.
Marijana Camović, foto:AA
Naročito zabrinjava, kako ističe, "veoma loš položaj zaposlenih u lokalnim javnim emiterima“.
"Ti mediji su, na način na koji je to sad uređeno, potpuno finansijski neodrživi i mi smo još u januaru tražili od poslanika da pokrenu postupak izmjena Zakona o elektronskim medijima i lokalnim javnim emiterima obezbjede način finasiranja po uzoru na koji je to urađeno sa finasiranjem Javnog servisa. Naš predlog je da se opštine obavežu da će budžetom izdvajati procentualano, ili na neki drugi način izmjereno, dovoljno novca za finansiranje tih medija čiji su osnivači. Koliko je položaj loš pokazuje stanje u RTV Pljevlja, gdje se zaposlenima duguje pet neto zarada i nema plana na koji će taj novac biti isplaćen i da li će ga isplatiti, kao i gašenje struje u Radio Beranama. Taj medij je protekle sedmice tri dana bio bez električne energije što je nevjerovatno. Zaposlenima se duguje devet zarada“, ističe Camović.
-Studenti novinarstva svjesni stanja u medijima-
Govoreći o nedavnom istraživanju, koje je pokazalo da jedna trećina studenata novinarstva ne vidi sebe u budućnosti u medijima, Camović kaže da su oni savršeno svjesni stanja u crnogorskim medijima, iako kada upisuju fakultet, taj poziv smatraju svojim poslom iz snova.
"Velika je šteta što se njihovi snovi sruše već tokom studija i oni koji ih do toga dovedu bi trebalo da se ozbiljno zamisle. A dug je niz onih koji su odgovorni za to, od državnih tužilaca i policajaca koji ne rade kvalitetno svoj posao, vlasnika medija koje često vodi materijalni i politički interes umjesto interesa javnosti, redakcije koje ne pružaju dovoljno pažnje studentima koji im dođu na praksu. Ukoliko ti mladi ljudi žele da rade odgovorno svoj posao, znaju da su laka meta svakome kome se zamjere, da država nije u stanju da iz zaštiti, da u svakom trenutku mogu biti prebijeni, na svakom koraku im može biti prijećeno, njihovi automobili mogu biti spaljeni, porodice ugrožene. To nisu motivišući faktori za bavljenje ovom profesijom. Ako se tome dodaju loši uslovi rada i male i neredovne zarade, bavljenje novinarstvom zaista djeluje kao utopija“, kaže Camović.
-Neistraženi napadi na novinare-
Iz Društva profesionalnih novinara Crne Gore stižu slične poruke na Svjetski dan slobode medija. Iz ovog novinarskog udruženja poručuju da su "težak i loše plaćen posao sa jedne strane i nedostatak profesionalnih standarda, doveli u poziciju da novinarstvo više nije profesija kojom neko želi da se bavi zbog javnog interesa, već svog ličnog“.
Mila Radulović, generalna sekretarka Društva profesionalnih novinara Crne Gore, u razgovoru za Anadolu Agency ističe da novinari u Crnoj Gori uglavnom zavise od dobre volje vlasnika medija.
"Nemaju zakonski okvir koji ih štiti, ni kolektivne ugovore na koje se oslanjaju. Takođe, atmosfera nekažnjivosti napada na novinare podsjeća ih da sjutradan mogu biti meta i da je bolje da ćute. Država je načelno za slobodu govora, ali je blokirala sve pristupe dokumentima od javnog značaja, mogućnost novinara da se bave istraživačkim novinarstvom je zbog toga veoma slaba, kao i nespremnosti medija da im to omoguće“, ističe Radulović.
Mila Radulović, foto: AA
Komentarišući to što trećina studenata novinarstva u Crnoj Gori ne vidi sebe u budućnosti u ovoj profesiji, Mila Radulović navodi da su neistraženi napadi na novinare stvorili lošu sliku o ovom poslu koji je postao odbojan za mlade.
"Oni studenti novinarstva sa kojima sam pričala, interesuju se za platu i radno vrijeme, posao ih ne zanima. I to otvoreno kažu, navodeći da im je samo pomoć u traženju PR angažmana“, kaže Radulović.
Ona poručuje da novinari sami moraju da shvate važnost posla koji obavljaju, i da se on ne može bazirati na visini plate i povlađivanju centrima moći.
"I vlasnici medija, kao i država treba da vode računa o javnom interesu, da se komercijalni dio jasno odvoji od informativnog, što se često prepliće u izvještavanju i navodno analitičkim tekstovima. Ne može novac biti opravdanje za sve, moraju postojati jasna zakonska pravila o ulozi medija, važnosti i obavezi države da pomogne da se ona sprovode. Nadam se da će novi Zakon o medijima donekle pomoći u tome, makar zbog zahtjeva Savjeta Evrope i EK da se usaglasi sa evropskim standardima. A to znači i finansijska podrška države medijima, odgovoronost države za uslove rada novinara i njihovu bezbjednost“, istakla je Radulović.
Komentari