Sve to se odigralo za samo nekoliko godina, prenosi Glas Amerike.Kolistin je lijek, koji se koristi kao posljednja šansa za spasava nje života ljudi, odnosno kada su svi ostali ljekovi nedjelotvorni.

"Kolistin je bio malo korišćen u bolnicama, a onda se pojavila zabrinutost zbog toksičnosti i sporednih efekata. Poslije je većinom korišćen kod svinja i kod pilića. Odnedavno, međutim, kako imamo sve manje ljekova, ljudi su postali zainteresovaniji za korišćenje kolistina i bio je upotrebljavan veoma često u posljednjih pet do 10 godina", objašnjava Fransoa Balu, direktor instituta za genetiku sa Univerzitetskog koledža u Londonu.

Čak i taj moćni antibiotik, međutim, gubi svoju moć. Smrtonosni patogeni kao što su ešerihija koli ili salmonela mogu da mutiraju i razviju otpornost na ljekove.

Najnovija studija koju je predvodio doktor Balu ustanovila je brzinu kojom se mutirani gen, koji stvara otpornost na kolistin, pojavio sredinom 2000-ih godina.

"Pojavio se samo jednom i prešao je najvjerovatnije sa svinja u Kini da bi se proširio veoma brzo po svijetu. Proširio se takođe na različite vrste i pogodio ljude. Sada ga možemo pronaći u većini glavnih patogena sa kojima se suočavamo u bolnicama i nalazi se svuda", navodi se u studiji.

Vodeći zdravstveni zvaničnik u Velikoj Britaniji Sali Dejvis upozorila je nedavno da otpornost na antibiotike može da dovede do "kraja moderne medicine".

"Pomislite na najčešće operacije, carski rez, zamjenu kukova. One bi mogle da budu mnogo rizičnije, kada ne bismo imali djelotvorne antibiotike. Superbakterije ubijaju i ima ih sve više", navodi Dejvis.

Naučnici rade na poboljšanju delotvornosti postojećih ljekova, kao što je kolistin, kako bi im dali dodatnu moć protiv otpornih patogena.

Dugoročno gledano, istraživači kažu da su potrebne dodatne investicije u razvoj novih ljekova, uz to da se ponovo razmotre načini na koji se antibiotici koriste.