"Smatrajte mojom dužnošću i smislom mog života da učinim sve za prosperitet i dobrobit Rusije", izjavio je Putin na ceremoniji.
„Uvjeravam vas da je cilj mog života, rada, biti kao i prije služenje ljudima, našoj otadžbini. Za mene je to iznad svega“, rekao je ruski predsjednik.
Kao šef države učiniću sve da uvećam snagu i prosperitet Rusije, obećao je Putin.
„Rusija će biti snažna, dok će narod živjeti bolje“, obećao je on.
„Rusija treba da bude savremena i dinamična, da hrabro prihvata izazove vremena i da jača svoje liderstvo u sferama gdje smo tradicionalno jaki, rekao je Putin.
Istorija ne prašta samo jedno - ravnodušnost i nedoslednost, ocijenio je ruski predsjednik, prenose Novosti.
Foto:AA
On je dodao da su Rusiji potrebni prodori u svim sferama i dodao da će iskorak obezbijediti samo slobodno društvo.
Rusija je, dodao je ruski predsjednik, naučila da brani svoje interese i ponovo stekla ponos za otadžbinu.
Mijenjajući se zajedno sa svijetom, Rusija ne me da zaboravi svoju istoriju, samobitnost i jedinstvo.
„Nikakve pregrade niti okolnosti ne smiju da spriječe Rusiju da sama određuje svoju budućnost“, dodao je Putin.
"Mi smo jedan moćni tim koji je dorastao najsloženijim zadacima i ubeđen sam da ćemo ostvariti prodor, rekao je Putin, uporedivši Rusiju sa pticom Feniks.
Zahvalio se Rusima na podršci koju su mu pružili na predsjedničkim izvorima, istakavši kako je ona bitna za zaštitu ruskih interesa na međunarodnoj sceni.
Foto:AA
Putin je obećao da će učiniti sve što je moguće da poveća snagu Rusije, njen prosperitet i slavu. Dodao je da je zemlji neophodan "prodor" na svim poljima.
Putin je na predsjedničkim izborima 18. marta osvojio četvrti mandat, dobivši potporu 76,69 posto birača s pravom glasa.
Od agenta KGB-a postao vječiti vladar Rusije
Autoritet je potvrdio na putu od agenta KBG-a do svjetskog lidera.
Sa izbora kao apsolutni pobjednik izašao je ućutkujući opozciju, ponovo uspostavljajući izgubljenu moć Moskve na međunarodnom planu i gradeći mačo imidž, piše AFP prenosi Blic.
Njegovim dolaskom na vlast prije 18 godina Kremlj je ponovo preuzeo kontrolu nad društvom poslije decenije bez zakona ali relativno slobodne po raspadu SSSR-a.
Udari prvi
Mačo imidž dio je njegove karijere: sa crnim pojasom u džudou, fotografijama gdje go do pojasa jaše konja u sibirskoj divljini i bori se sa tigrovima… Rođen u radničkoj klasi u današnjem Sankt Peterburgu, očeličio se odrastajući u opasnom kraju.
“Ulice Lenjingrada su me naučile jedno: borba je neizbježna i moraš da udariš prvi”, rekao je 2015. godine.
Dječački san ispunio je pridružvanjem KGB-u, a politčka karijera krenula mu je uzlaznom putanjom u Sankt Peterburgu uz mentora Anatolija Sobčaka.
Boreći se sa problemima sa zdravljem i pićem, u avgustu 1999. godine, tadašnji predsjednik Boris Jeljcin je imenovao Putina za premijera. Popularnost naglo mu je skočila kada je nadgledao pokretanje drugog rata protiv pobunjenika u Čečeniji.
Kada je Jeljcin dramatično podnio ostavku u novogodišnjoj noći 1999. godine, Putin je preuzeo mjesto predsjednika.
U skladu sa ustavom, kada je Putin završio svoj drugi mandat 2008. godine, predao je vlast štićeniku Dmitriju Medvedevu i preselio se na mjesto premijera. Naravno, malo ko nije znao ko stvarno upravlja državom.
Uprkos masovnim uličnim protestima 2012. godine vratio se na mjesto predsjednika. Iako su se demonstracije utišane nakon policijske intervencije, niz nereda podstakao je nove mjere za iskorjenjivanje disidenata.
Putin, dovoljno moćan da radi ono što želi
Imao je posla sa tri predsjednika SAD-a, a Moskvu je gurnuo u novo rivalstvo sa Zapadom, izvlačenjem Krima iz Ukrajine i pokretanjem ključne intervencije u Siriji.
Pristalice ga gledaju kao spasitelja koji je povratio ponos i tradicionalne vrijednosti poniženom narodu. Međutim, za protivnike, on udaljava domovinu od demokratije, pomaže novoj eliti bivših pripadnika tajne policije da preuzmu državu i podstiče nacionalizam u nastojanju da obnovi izgubljenu imperiju Moskve.
Krim, Ukrajina, Sirija
Kada su gomile u Ukrajini izbacile lidera proruskog lidera Viktora Janukoviča u februaru 2014. godine, Kremlj se suočio sa gubitkom svoje dominacije nad ključnim susjedom.
Putin je u roku od nekoliko dana naložio specijalnim jedinicama da strateški zauzmu Krim i, nakon referenduma odbijenog na međunarodnom nivou, u martu 2014. godine potpisao je aneks.
Prekrajanje ruske granice izazvalo je najgore sukob sa Zapadom od Hladnog rata i izazvao talas nacionalizma kod kuće što je povećalo popularnost Putina.
Ubrzo je Kremlj optužen za organizovanje pobune u istočnoj Ukrajini koja se pretvorila u ogroman sukob u kom je izgubljeno više od 10.000 života.
Uprkos sankcijama koje su gurnule ekonomiju u recesiju, pokrenuo je bombardovanje u Siriji kako bi podržao lidera Bašara al Asada 2015. godine.
Putin je tada optužen da širi svoje “pipke” mnogo dalje, a Moskvin stari neprijatelj, Sjedinjene Države, našle su na prekretnici.
Poslije šokantne pobede Donalda Trampa, američka obavještajna služba optužila je Putina da naredi kampanju hakovanja i uticaja, pomoću koje se Tramp uselio u Bijelu kuću.
“Oni koji izgube uvjek izgledaju da krive nekog drugog” , rekao je Putin.
Komentari