Prema izvještaju MOR-a, brojke pokazuju da žene provode više od tri četvrtine vremena radeći neplaćeni posao brige/njege.
Ako bi se investicije u obrazovanju, zdravstvu i socijalnom radu udvostručile, do 2030. godine bi moglo biti stvoreno oko 475 miliona radnih mjesta, stoji u Izvještaju.

„Globalno isticanje užih porodica i samačkih domaćinstava, te porast zapošljavanja žena u nekim zemljama povećava potražnju radnika za brigu/njegu. Ako se ovome ne pristupi na pravi način, trenutni deficiti radnika za brigu/njegu i kvalitet rada u ovoj oblasti stvoriće ozbiljnu i neodrživu globalnu krizu brige/njege i dalje povećati rodne nejednakosti u svijetu rada”, rekla je Laura Adati, glavna autorka Izvještaja.

Žene podnose najveći teret neplaćenog rada na poslovima brige/njege

Prema izvještaju MOR-a, žene rade 76,2 posto ukupnog broja sati neplaćenog rada na poslovima brige/njege, odnosno tri puta više od muškaraca.
U nekim zemljama, tokom proteklih 20 godina ističu da se uvećao doprinos muškaraca u neplaćenom radu na poslovima brige/njege. Međutim, u 23 zemlje koje su obezbijedile takve podatke, rodni jaz u vremenu posvećenom neplaćenim odgovornostima na poslovima brige/njege smanjio se tek za 7 minuta dnevno tokom protekle dvije decenije.

„Ovim tempom, biće potrebno 210 godina da se premosti rodni jaz u oblasti neplaćenog rada na poslovima brige/njege u ovim zemljama. Sporost ovih promjena dovodi u pitanje djelotvornost prošlih i aktuelnih politika za rješavanje pitanja obima i podjele u oblasti neplaćenog rada na poslovima brige/njege tokom protekle dvije decenije,” rekla je Šona Olni rukovodilac Kancelarije MOR-a za rod, jednakost i raznovrsnost i ILOAIDS.

Izvještaj navodi da je neplaćeni rad na poslovima brige/njege glavna prepreka koja sprječava žene da postanu dio radne snage, ostanu u njoj i napreduju. 

Potreba za većom potrošnjom na brigu/njegu

Iz MOR-a navode da je, najveći broj radnika na poslovima brige/njege zaposlen  u obrazovanju (123 miliona), te u oblasti zdravstva i socijalnog staranja (92 miliona). Ukupno 70 miliona radnika zaposlenih u kućama predstavlja treću najveću grupu radnika koji rade na poslovima brige/njege.
Izvještaj je takođe pokazao da su upravo žene najzastupljenije na poslovima brige/njege, često su one migranti i rade u sivoj ekonomiji u lošim uslovima i za malu zaradu.

“Pozitivan pristup radu na poslovima brige/njege znači prepoznavanje, smanjenje i redistribuciju neplaćenog rada na poslovima brige/njege i ostvarenje dostojanstvenog rada za radnike u oblasti brige/njege, uključujući one zaposlene u kućama i radnike migrante. Slab kvalitet radnih mjesta za radnike zaposlene u oblasti brige/njege dovodi do slabog kvaliteta rada u toj oblasti. Naš izvještaj zahtijeva korjenite promjene politika vezanih za brigu/njegu, makroekonomsku sferu, socijalnu zaštitu, rad i migracije,” zaključio je Adati.